HB.hteam.org

Portal hrvata HB

SVETAC DANA “Sveta Koleta iz Ganda”

SVETAC DANA "Sveta Koleta iz Ganda "

 

 

srijeda, 06. ožujka 2024.

Crkva se 6. ožujka spominje francuske svetice Kolete Boylet, mističarke i obnoviteljice reda klarisa, čiji je život bio prožet božanskim zahvatima…

 

Sv. Koleta Boylet rođena je 13. siječnja 1381. u francuskom Corbiju u obitelji iznimno pobožnih roditelja koji su bili već u poodmakloj dobi, te su vjerovali da su ju dobili po zagovoru Sv. Nikole. Po njemu su joj i dali ime Nikoleta, ali su ju od milja zvali Koleta te je pod tim imenom i ušla u povijest svetaca.

U roku od nekoliko mjeseci 1399. Koleta je ostala i bez oca i bez majke, a brigu za nju roditelji su pred smrt povjerili benediktinskom opatu o. Raulu di Royeu. Kako još nije bilo jasno kojem će se pozivu Koleta posvetiti, opat ju je povjerio najprije benediktinkama, a potom klarisama. Koleta je kasnije obukla habit te postala franjevačka trećoredica. Kroz četiri godine uz pristanak opata Roye živjela je kao „rekluza“ – zatvorena u maloj ćeliji pokraj župne crkve Naše Gospe u Corbiju.

Zbog ukazanja Sv. Franje, koji ju je pozivao da obnovi njegov red, Koleta je izišla iz svoje stroge klauzure. Njezin duhovni savjetnik fra Henrik di Baume isposlovao joj je zakonito dopuštenje, sadržano u buli od 1. kolovoza 1406., da može napustiti svoju ćeliju. Bilo je to u doba zapadnog raskola kad je Crkva imala dvojica papa: jednog u Rimu, drugog u Avignonu. Koleta se odmah dala na put u Nizzu k avignonskom papi Benediktu XIII. Od njega je zatražila ovlaštenje da bi mogla prigrliti stalež evanđeoskog života, kako je to nekoć Sv. Franjo naučio Sv. Klaru, te da obnovi franjevački red. Sam Benedikt XIII. primio je njezine svečane zavjete u redu Sv. Klare te ju je imenovao generalnom poglavaricom svih onih samostana koje će osnovati i pridobiti za obnovu.

Bulom od 16. listopada 1406. dopustio joj je da u svoje samostane prima i redovnice iz drugih redovničkih kuća kao i pobožne žene iz redova franjevačkih trećoredica. Reforma nije išla naprijed baš tako lako. Koletina reforma klarisa značajna je po tomu što su se redovnice vratile prvotnoj strogosti u siromaštvu kako pojedinačno tako i zajednički, zatim strogom pokorničkom životu i napokon moljenju božanskog časoslova. U ovom posljednjem Koleta je sigurno bila pod utjecajem benediktinaca, kod kojih je provela djetinjstvo i mladost.

Danas njezina obnovljena grana franjevačkog reda broji oko 140 samostana diljem svijeta. Čitav je Koletin život protkan snažnim božanskim zahvatima. Kroz cijele dane i tjedne znala je biti u neobičnom molitvenom i mističnom zanosu, pa čak i na putovanjima. Odlikovala se karizmom proroštva i čudesa.

Umrla je u Gentu 6. ožujka 1447. u prisutnosti fra Franje Clareta i fra Petra di Vauxa, koji su i opisali njezin neobičan život. Svetom ju je proglasio 24. svibnja 1807. papa Pio VII.

Njezino ime Nikoleta, od Nikola, dolazi iz grčkog jezika, a znači pobjednica naroda.

 

hb.hteam.org

Ostavite facebook komentar

About The Author