HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Odluka Ustavnog suda BiH razotkrila muljažu: Osmica naredio da se unište svi podaci o prisluškivanju!

hb.hteam.org

Sponzorisano

 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da je došlo do povrede prava Ranka Debevca na nepristranost Suda, dok je istom odlukom odbio njegovu i apelaciju Osmana Mehmedagića za određivanje pritvora te neadekvatnog tretmana tijekom trajanja ove mjere.

 

Bili u pritvoru

Oni su žalbu uputili dok su bili pritvoreni u Vojkovićima.

– Neosnovani su i navodi da apelanti nisu promptno obaviješteni o razlozima za hapšenje, budući da je utvrđeno da su sa svim razlozima apelanti upoznati u kratkom roku – navodi se u odluci, piše Avaz.

Međutim, objavljena odluka Ustavnog suda otkrila je ustvari što su i kako točno radili osumnjičeni, suspendirani predsjednik Suda BiH Debevec i bivši direktor OSA-e, koji se sada brane sa slobode.

U odluci Ustavnog suda objavljeni su točni navodi Tužiteljstva, na osnovu kojih su Osmica i Debevec uhapšeni i bili su u pritvoru tri mjeseca u Vojkovićima.

Da bi Ustavni sud BiH mogao donijeti odluku, morao je tražiti od Suda i Tužiteljstva sve papire, što je i objavljeno u odluci.

Korištenje ovlasti

No, krenimo redom.

Sud je, na osnovu dokaza koje je Tužiteljstvo dostavilo uz prijedlog za određivanje pritvora, utvrdio da postoji osnovana sumnja da su apelanti Osmica i Debevec, u svojstvu službenih osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, i to Debevec kao predsjednik Suda BiH i Mehmedagić kao generalni direktor Agencije, počinili navedena kaznena djela.

Naime, kako je navedeno, osnovano se sumnja da su Debevec i Mehmedagić u razdoblju od kolovoza 2020. do kraja 2022. godine iskoristili ovlasti svojih pozicija u namjeri da nezakonito pribave korist u vidu informacija i podataka iz istražnih postupaka Tužiteljstva.

– Apelanti (Debevec i Mehmedagić) su se dogovorili da Agencija uputi Sudu BiH zahtjeve za praćenje i nadzor službenih telefonskih brojeva dežurnog suca Suda BiH, a da Sud BiH izda naloge za tu mjeru, iako nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti. U tom cilju, drugoapelant je, kako je navedeno, svjestan i znajući da nisu bili ostvareni uvjeti za upućivanje zahtjeva i dajući lažne podatke zaposleniku Agencije, naložio da se pošalje Sudu BiH zahtjev za navedenu mjeru nadzora – navedeno je.

Debevec je, svjestan i znajući da se ne radi o istraživanju Agencije o prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine i da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje naloga, “iskoristio svoje ovlasti te naložio zaposleniku Suda BiH da sačini naloge za primjenu traženih mjera, koje je potom potpisao”.

– Debevec je pri tome naredio zaposleniku Suda da izdate naloge ne evidentira u odgovarajuće upisnike. Postojanje osnovane sumnje je potkrijepljeno i iskazom svjedoka koji je izjavio da je u više navrata ukazivao prvoapelantu – Debevcu da je potrebno voditi ažurnu evidenciju, u skladu s propisima iz oblasti tajnih podataka, a ne na način kako je to zahtijevao prvoapelant – objavljeno je.

Navedeno je da je na isti način primijenjena i mjera nadzora telefonskih komunikacija stručnih suradnika Tužiteljstva A. Š. i M. J.

– Ovi stručni suradnici su izjavili da su se u razdoblju nadziranja njihovih telefonskih razgovora u Tužiteljstvu vodile istražne radnje kojima su se provjeravale anonimne prijave protiv prvoapelanta u vezi s više kaznenih djela. Također, istražne radnje su se vodile i zbog provjere navoda da je Mehmedagićeva diploma krivotvorena. Svjedoci su naveli da su postojali i drugi predmeti koji su mogli biti predmet njegovog interesa – istaknuto je.

No, to nije kraj.

Dalje je navedeno da postoji osnovana sumnja da su, u Sudu BiH i Agenciji, paralelno poduzimane aktivnosti na uništavanju dokaza o izdatim nalozima.

Tako je, prema dostavljenim dokazima, Mehmedagić tijekom 2022. godine naložio uništenje svih podataka proisteklih iz navedenih naloga, između ostalog i uništenje naloga Suda BiH.

– Mehmedagić je bio svjestan i znao da, u skladu s internim Pravilnikom Agencije, nije dozvoljeno uništenje naloga Suda na osnovu kojih su provođene mjere praćenja. Također, Debevec je u cilju prikrivanja dokaza naložio zaposleniku Suda da iz kancelarije u kojoj se čuvaju sudski nalozi iznese spise spornih predmeta i da mu ih preda, što je zaposlenik i učinio. Kako je dalje navedeno, Debevec je te spise, „na njemu poznat način“ uništio ili prikrio. Prvoapelant je, pri tome, naložio zaposleniku da i iz računala izbriše sve sporne naloge. Ove činjenice su potvrdili saslušani svjedoci, zaposlenici Agencije i Suda BiH – objavljeno je.

Sud je istovremeno ukazao da Debevcu, kao predsjedniku Suda, prilikom prijema zahtjeva za izdavanje spornih naloga, nije moglo ostati nepoznato da brojeve telefona, za koje je trebalo da se izda tražena mjera, ne koristi samo jedan sudac Suda BiH, nego svi dežurni suci.

– Ukazano je da predsjednik Suda BiH nema pravo da suce pita o predmetima, niti da vrši uvide u njihove spise i provjerava njihove radnje. Navedeno je i da postoji elektronski sustav, tzv. CMS, u koji predsjednik ima uvid. Međutim, određene radnje se poduzimaju po usmenim naredbama sudaca u kasnim satima, van radnog vremena, jer postoje mnoge situacije koje zahtijevaju hitnost u postupanju i zaštitu rada organa kaznenog progona. U takvim situacijama poduzete radnje se naknadno unose u sustav, nekad samo u vidu konstatiranja radnje radi zaštite postupka, dok se opis radnje nalazi isključivo u fizičkom spisu predmeta, a najčešće je kovertiran – istaknuto je.

U rješenju Suda o određivanju pritvora navodi se da iz iskaza svjedoka – zaposlenika Agencije – proizlazi da su sporni nalozi Suda BiH s drugim materijalom, po Mehmedagićevim uputama, uništeni.

Pozvan u Tužiteljstvo

Taj svjedok je izjavio da ga je, nakon što je pozvan u Tužiteljstvo, drugoapelant kontaktirao i rekao mu da se radi na predmetu koji se odnosi na uništavanje naloga i svjedoku sugerirao da kaže da je „sve bilo regularno“.

Osim toga, u dokumentima je navedeno:

– Iz iskaza svjedoka – zaposlenika Suda BiH, koji je potvrdio da je sporne naloge izbrisao iz računala za obradu tajnih podataka po prvoapelantovom nalogu. Svjedok je, po prvoapelantovoj uputi, sporne spise predao u Kabinet predsjednika Suda u fizičkom obliku, nakon čega mu nije poznato što se s tim spisima desilo.

“Ona može da govori što god hoće”

Otkriveno je da je Debevec, kada se koristio svojim pravom na telefonski poziv, nazvao zaposlenicu Suda, koju je obavijestio da je uhapšen, i naložio joj da skloni Knjigu uvida u tajne podatke.

– Vijeće je ovu okolnost dovelo u vezu s iskazom zaposlenika Suda BiH koji je izjavio da mu je Debevec, nakon što je Tužiteljstvo zatražilo dostavljanje određenih sudskih naloga, rekao da je zaposlenica, koja je povremeno radila na njihovom izdavanju, izjavila „da će odmah reći sve kako jest i da neće ništa kriti. U vezi s tim, prvoapelant je rekao da „ona može da govori što god hoće“ – navedeno je.

Dakle, Ustavni sud BiH je na osnovu dostavljenih dokaza zaključio da postoji osnovana sumnja da su apelanti koristili svoje ovlasti i funkcije kako bi nezakonito prikupljali informacije i podatke, te da su pokušali uništiti dokaze o tim nezakonitim radnjama.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com

Ostavite facebook komentar

About The Author