Za stvaranje javnog mišljenja bili su važni mediji. Bilo je važno da Europa i svijet dobiju informacije što se događa u Jugoslaviji. Njemački novinari Johann Georg Reißmüller, Carl GustafStrohm, i Hans-Peter Rullmann dali su veliki doprinos da se sazna istina o ratu u Jugoslaviji.

Johann Georg Reißmüller, (1932. – 2018.); njemački novinar, publicist i nakladnik, bio je veliki prijatelj Hrvatske koji je svojim pisanjem poticao njemačku vladu na priznanje neovisnosti Hrvatske i Slovenije.
Bio je dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga, (FAZ) iz Beograda od 1967. do 1971. Vidio je i shvatio kako funkcionira jugoslavenski socijalizam. Godine 1991. Snažno je zagovarao međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije te je svojim tekstovima utjecao na javno mijenje, ali i na njemačke političare (ministra Hansa Dietricha Genschera i kancelara Helmuta Kohla). Svojim pisanjem neupućenima je pojašnjavao da se radi o agresiji na Hrvatsku, a ne o podijeljenoj odgovornosti “zaraćenih strana”.
Gospodin Johann Georg Reißmüller je 27. kolovoza 1991. napisao: “Civilizirani svijet više ne smije samo pasivno promatrati krvoproliće u Hrvatskoj.” O njemu su napisali:
„Njegovi gotovo dnevni uvodnici činili su stalni pritisak na Kohlovu politiku. I Kohl se izjasnio za priznanje jer mu je više bilo dosta te diskusije. “Reißmüller nas je sve stavio pred vrlo djelatni pritisak”, prisjećao se dvadesetak godina kasnije bliski Genscherov suradnik, ambasador Jurgen Chroborg. Bliski Kohlov suradnik priznao je pak FAZ-u da su Reißmüllerovi komentari “dovodili Kohla do ludila”, da ih je sve “kužno zarazio” svojim člancima, da bi naposljetku Kohl rekao: “Sad mi je više dosta. Priznat ćemo.” No, nije riječ samo o stotinu i tridesetak uvodnika i reportaža koje je Reiβmüller 1990. i 1991. objavio u FAZ-u o raspadu bivše Jugoslavije i ratu u Hrvatskoj. On je barem jednom tjedno dolazio u ured saveznog kancelara Kohla i brifirao ga o razvoju situacije požurujući ga na priznanje, nakon čega bi Kohl sa strepnjom čekao njegov sljedeći uvodnik u FAZ-u.
U svojoj kolumni Gojko Borić napisao je:
„U velikom nekrologu koji je objavio Frankfurter Allgemeine Zeitung (12. 12. 2018.) iz pera suizdavača ovih novina Bertholda Kohlera posebna je pozornost posvećena Reißmüllerovu djelovanju kao komentatora za vrijeme, kako se u Njemačkoj neutralno kaže, jugoslavenske krize.
Kohler piše: ‘Kad su Srbi početkom 90-ih godina pokušali brutalnom silom spriječiti nesrpske narode da napuste Titovu državu, koja se počela raspadati već 80-ih godina, mnogi su na Zapadu krivnju za to prebacivali više na Ljubljanu i Zagreb nego na Beograd. Prije svega Pariz i London, ne naposljetku radi historijskih razloga, htjeli su po svaku cijenu spriječiti nezaustavljivo raspadanje Jugoslavije. ‘Secesionisti’ nisu uživali dobar glas ni u Njemačkoj što je dovelo do toga da su velikosrpski agresori često politički i moralno stavljani na istu razinu kao i njihove žrtve.
To Reißmüller nije dopustio. U veljači 1991. napisao je u uvodniku pod naslovom ‘Zablude vladajućega naroda’: ‘Bez obzira s koje strane promatramo jugoslavensku krizu i nevolju jugoslavenske države, kao glavni razlog tome pokazuje se srpski imperativ za vlašću. Mentalitet vladajućega naroda gura određene slojeve Srba da tretiraju druge narode u Jugoslaviji kao objekte svoje želje za tlačenjem.’‘ Naš njemački komentator upotrijebio je za Srbe njemački izraz Herrenvolk! A mi znamo da su nacisti svoj narod tako nazivali. I onda Kohler ističe kako Reißmüller nije vjerovao u opstojnost Jugoslavije pa je svojim komentarima pledirao za što brže priznanje dviju republika, Slovenije i Hrvatske.



More Stories
Objava Okrugli stol “Hrvatski identitet” povodom 35. obljetnice obnove Napredkovog sjedišta u Mostaru
Počelo je dugo očekivano II. poluvrijeme Domovinskog rata u RH
TOMISLAV JONJIĆ:MEDAKOVIĆ I PUPOVAC ZA RADOVANA KARADŽIĆA