Profesor sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, dr. Doktorat. Zlatko Kramarić je u emisiji Kompas na RTV Herceg-Bosne rekao da postoji mogućnost za novi međunarodni sporazum o Bosni i Hercegovini, s obzirom na to da ono što danas imamo ne funkcionira. “O tome se raspravlja u diplomatskim krugovima. Ne znam kamo će to voditi, ali Washington II je moguć. Prošlo je 30 godina od Daytona. Nema izlaza iz ovoga.” Objasnio je, međutim, da domaće političke elite imaju svetu dužnost ponuditi rješenja, koja bi međunarodna zajednica trebala prihvatiti.
Komentirajući sastanak ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Davida Lammyja s predstavnicima oporbe iz Republike Srpske i stranaka bošnjačke trojke, rekao je da treba isključiti mogućnost da stranci formiraju vladajuće koalicije u BiH. „Ovaj sastanak je kao da se radi račun bez krčmara, iako cijenim politiku Velike Britanije koja ima dugu tradiciju“, rekao je Kramarić.
Pojasnio je da u RS-u postoje političari koji se naslanjaju na Moskvu i koji se naslanjaju na Veliku Britaniju, te da ne vidi nikakvu razliku između pozicije i oporbe. Dodao je da srpska oporba neće donijeti ništa novo u vezi s Dodikom. “Bio bi to drugačiji paket, a proizvod potpuno isti. U svim zemljama Zapadnog Balkana ne samo da je izgubljena razlika između ljevice i desnice, već se ne vidi ni razlika između oporbe i pozicije.”
Na pitanje može li BiH izdržati teret separatizma koji zagovara politička Banja Luka i nacional-unitarizma koji zagovara političko Sarajevo, o čemu je na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a održanom u Daytonu govorio i zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau, rekao je da se međusobno hrane. “Ne želimo da se ponovi povijest poput ove iz 90-ih.” Također je objasnio što je istinski građansko, naglasivši da to nije “jedan čovjek jedan glas”.
Na pitanje koliko realističnima smatra pozive iz političkog Mostara na politiku srednjeg puta – federalizam nasuprot ekstremima separatizma i unitarizma – rekao je da je hendikep što Hrvati nemaju svoj entitet. „Ponekad je suočavanje sa stvarnošću vrlo važno za sve političare u Bosni i Hercegovini, Hrvate, Bošnjake i Srbe. To se mora poštovati i moramo vidjeti koliko se toga može ispraviti nabolje kako bi se izbjegli ‘izmi’“, rekao je Kramarić i dodao da se Bosnu i Hercegovinu mora doživljavati kao hrvatsku, srpsku i bošnjačku zemlju.
Što se tiče novih poruka Trumpove administracije o tome da Bosna i Hercegovina prizna svoja tri konstitutivna naroda, rekao je da su ohrabrujuće i pozitivne, ali da je potreban oprez. “Trump je u stanju promijeniti politiku u jednom danu. Bio bi malo suzdržan. Čini mi se da su američki prioriteti negdje drugdje.”
Komentirao je izjave koje se mogu čuti iz političkog Sarajeva, poput onih da treba prebrojati Hrvate u BIH, da su neugodan stanar kojeg treba očistiti, da ih ima toliko da stanu u dva željeznička vagona, da je mitraljez okrenut prema Mostaru, te je rekao da su takve izjave nedopustive čak i u ratu, a kamoli u miru. „Čovjek bi pomislio da čita članak protiv Židova u Trećem Reichu. To se mora sankcionirati. U građanskoj državi, koju tvrde da zagovaraju, svi su jednaki pred zakonom i to je govor mržnje par excellence. Moramo živjeti svoje razlike, i to je građanski. Trebali bismo slaviti različitost. Samo što postoje dva vagona. Ali morate poštovati ta dva vagona. To je sramotno. Govor mržnje kakav se nije čuo ni u ratu“, rekao je vidno ogorčeni Kramarić.
Prisjetio se kako je 2000-ih razgovarao s Ivicom Račanom kada je primio pismo od Ante Jelavića u kojem je tražio sastanak. „Otišao sam kod Račana i on mi je rekao da idem na sastanak. Sastanak je bio sadržajan, ozbiljan i dug i kada sam se vratio kod Račana prenio sam mu sve i pitao ga ‘što ćemo sad’, rekao je ‘ništa’ i u tom jednom trenutku prioriteti su postali krivi“, rekao je Kramarić i dodao da smatra da jednostavno nije bilo osjećaja prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Kramarić je autor knjige “I poslije Tita – Tito: Povijest. Sjećanje. Trauma.” i rekao je da je poanta knjige pokazati kako su političke elite tog vremena prespavale pad Berlinskog zida, a to je značilo uvođenje liberalno-demokratskih vrijednosti. „Knjiga pokazuje kako imamo više kontinuiteta nego diskontinuiteta, i to je naša tragedija.“
Kramarić je bio i suradnik Vlade Gotovca, doktora makedonistike, esejista, povjesničara književnosti, ratnog gradonačelnika Osijeka, sadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Albaniji i sveučilišnog profesora.
Više o svemu u Kompas videu.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Što vi mislite o ovoj temi?
Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Hrvatski veterani o zastavi Herceg-Bosne: “Ili će se vijoriti, ili nas neće biti”
Pripadnik FUP-a pod istragom zbog isticanja zastave MUP-a Herceg-Bosne
Obilježava se 32. obljetnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne.