Mogući scenariji opstrukcije prijevremenih izbora za Predsjednika u RS-u

utorak, 23.rujna 2025

S obzirom kako kolaju različite informacije u svezi najavljenih tzv”prijevremenih izbora za Predsjednika RS-a koje je raspisalo tzv.”Središnje izborno povjerenstvo(SIP) ili CIK, BiH”u kojemu nema predstavnika srpskog naroda u RS-u ovdje ćemo se pozabaviti nekim aspektima opstrukcije tih izbora u RS-u kao I sasvim izglednoj Odluci tzv”Ustavnog suda BiH” u kojemu također nema predstavnika srpskog naroda iz RS-a o ponišetenju dodjele mandata Predsjednika Vlade RS-a Savi Miniću od strane “građanina”Milorada Dodika kako ga krste muslimanski mediji u BiH premda je on legalno I legitimno izabrani Predsjednik tog entiteta I samo ga građani RS-a mogu smijeniti s te pozicije I nitko drugi premda se mnogi trude prikazati kako ga može smijeniti Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt I tzv.”Sud BiH” i tzv.” Ustavni sud BiH.”

Ako vlast Republike Srpske odbije provesti odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, to bi imalo ozbiljne političke i pravne posljedice na više razina. Evo kako bi se situacija razvijala:

1. Institucionalna razina (BiH)

Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) je jedina institucija nadležna za raspisivanje i provođenje izbora na cijelom teritoriju BiH, uključujući RS.

Ukoliko vlast RS (općinske/gradske izborne komisije i institucije MUP-a, općinski organi) odbiju suradnju, CIK bi mogao tražiti da se izbori organiziraju putem alternativnih biračkih odbora koje sam imenuje.

Time bi RS de facto bojkotirao ustavni poredak BiH, jer je provođenje izbora zakonska i ustavna obveza.

2. Pravna i ustavna posljedica

Takvo ponašanje vlasti RS predstavljalo bi kršenje Ustava BiH i Izbornog zakona BiH.

Visoki predstavnik (OHR) bi imao osnovu koristiti bonske ovlasti i nametnuti provedbu odluka CIK-a, pa čak i smijeniti odgovorne dužnosnike koji opstruiraju izbore.

Moguće je i pokretanje postupaka pred Sudom BiH protiv onih koji bi blokirali provedbu zakona.

3. Političke posljedice

Odbijanje izbora značilo bi da vlast RS de facto osporava suverenitet institucija BiH na teritoriju RS, što bi međunarodna zajednica i domaća javnost tumačili kao korak prema secesionizmu.

Opozicija u RS-u (PDP, SDS i drugi) mogla bi koristiti bojkot izbora kao dokaz da Dodikov SNSD uništava i same institucije RS-a, što bi oslabilo njihovu poziciju.

4. Međunarodna dimenzija

EU, SAD i OHR bi vrlo vjerojatno reagirali oštrim sankcijama i pritiscima.

Blokada izbora bi dodatno izolirala vlast RS, a moguće i ubrzala proces sankcija prema pojedincima ili institucijama.

5. Praktična posljedica

Ako se izbori ne bi proveli, na čelu RS-a ostaje do izbora pravomoćnosti nove odluke trenutni predsjednik ili osoba koju Ustav RS predviđa kao zamjenika.

Time bi nastala ustavna i politička kriza, jer građani RS-a ne bi mogli ostvariti svoje pravo da biraju predsjednika.

Ako vlast RS potpuno odbije provedbu izbora, to bi bila direktna opstrukcija Ustava BiH i Izbornog zakona, što bi dovelo do intervencije OHR-a, pravosudnih institucija BiH i međunarodnih sankcija. Politički, to bi RS još dublje gurnulo u izolaciju i otvorilo pitanje njene lojalnosti ustavnom poretku BiH.

Što ako vlast RS-a potpuno blokira prijevremene izbore za Predsjednika RS-a:

1. Mogućnost “paralelnih izbora”

Oporbene stranke (ili čak samo dio njih) teoretski mogu pokušati organizirati izbore u nekoj općini ili gradu RS-a, pa čak i u dijelovima FBiH (npr. gdje žive birači iz RS-a).

Međutim, takvi izbori ne bi imali legitimitet jer bi sudjelovao samo mali broj birača, često samo simpatizeri tih stranaka.

Moguća je apsurdna situacija : Kandidat izabran sa par stotina glasova bio bi formalno priznat od strane CIK-a BiH, dok bi vlast RS i većina naroda to smatrali ismijavanjem izborne volje Srba.

2. Pravni aspekt

Po Izbornom zakonu BiH, CIK ima ovlasti da proglasi rezultate čak i ako se izbori provedu u ograničenim uvjetima.

Dakle, tehnički bi moglo doći do situacije da CIK “proglasi predsjednika RS-a” kojeg na terenu ne priznaje nitko osim malog broja opozicijskih birača.

To bi značilo potpuni raskol između legaliteta (BiH institucije) i legitimiteta (narod RS-a).

3. Političko-sigurnonosni aspekt

Vlast RS-a bi takav izbor smatrala neprijateljskim aktom, tj. pokušajem da se iz Sarajeva ili opozicije instalira “njihov predsjednik”.

To bi gotovo sigurno dovelo do:

-masovnih prosvjeda u RS-u,

-odbacivanja odluke CIK-a,

-mogućih sukoba na terenu ako bi neko pokušao fizički organizirati birališta bez suglasnosti vlasti RS.

4. Posljedice po mir

Upravo zbog mogućnosti da neko s par stotina glasova bude proglašen “predsjednikom RS-a”, moglo bi doći do eksplozije bijesa u narodu RS-a.

To bi bio presedan koji bi mnogi Srbi doživjeli kao poniženje i ismijavanje njihove volje, što bi moglo povući:

-zahtjeve za jednostrano proglašenje nezavisnosti RS-a,

-ozbiljnu političku destabilizaciju u BiH,

-pa čak i prijetnje miru, jer bi narod RS-a mogao zaključiti da nema smisla ostajati u državi gdje im netko nameće predsjednika bez njihove izborne volje.

Ako opozicija ili dio nje organizira izbore bez suglasnosti vlasti RS-a, a CIK ili Sarajevo to priznaju, dobili bismo “predsjednika RS-a bez RS-a”.
To ne bi bio samo pravni apsurd, nego i težak politički udar na mir i stabilnost, jer bi ogromna većina Srba to doživjela kao poniženje i direktan napad na narodnu volju.

Jasno, sad se otvara jedno od najosjetljivijih pitanja : što se događa ako institucije BiH (npr. Ustavni sud BiH) ponište odluku Narodne skupštine RS-a o izboru predsjednika Vlade RS-a. To vodi u direktan institucionalni konflikt.

1. Pravna osnova i osporavanje

Oporba u RS-u i Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a tvrde da je mandatara Minića predložio “građanin Milorad Dodik”, a ne legitimni predsjednik RS-a.

Ako bi Ustavni sud BiH prihvatio taj argument i poništio odluku o izboru Vlade RS-a, to bi značilo da trenutna vlada nema legitimitet.

2. Što to znači u praksi?

Vlada RS-a vodi ključne procese:

-donosi i provodi proračun,

-isplaćuje plaće javnim službenicima, umirovljenicima, braniteljima, RVI-ima,

-osigurava funkcioniranje policije, zdravstva, škola,

-upravlja elektroenergetskim sustavom (RS i FBiH imaju međusobnu zavisnost).

Ako se odluka o izboru Minića poništi, postavlja se pitanje: tko preuzima izvršnu vlast?

3. Institucionalni slijed (formalni – BiH perspektiva)

Ustav RS-a predviđa da, u slučaju da vlada izgubi legitimitet, do formiranja nove vlade ostaje tehnička vlada (dosadašnja) koja može obavljati tekuće poslove.

To znači da bi vlada Minića prestala s punim mandatom, a mogla bi samo u tehničkom kapacitetu isplaćivati plaće i održavati osnovne funkcije , ali bez donošenja novih zakona, rebalansa proračuna, većih odluka.

Međutim, ako BiH sudovi proglase vladu nelegitimnom, RS vlast bi vjerojatno odbila tu odluku i nastavila raditi normalno.

4. Institucionalni slijed (realni – RS perspektiva)

Vlast u RS-u zasniva legitimitet na volji Narodne skupštine RS-a i naroda RS-a.

Oni će tvrditi: “Odluke Ustavnog suda BiH u kojem nema Srba i gdje sjede stranci ne obavezuju RS”.

Dakle, Minićeva vlada bi de facto nastavila funkcionirati i donositi sve odluke, uključujući proračun i isplate.

5. Posljedice sukoba dvaju poredaka

Dobijemo dvije stvarnosti:

Formalno (BiH i međunarodna zajednica): vlada RS-a je nelegitimna.

Politički i faktički (RS): vlada radi nesmetano jer kontrolira institucije, policiju, proračun i javni aparat.

To vodi u dvostruki legitimitet koji BiH teško može podnijeti, jer paralelno postoje dvije “istine”.

6. Najopasnije posljedice

Ako bi BiH institucije i OHR inzistirali da vlada RS-a ne postoji, a vlast u RS-u nastavila raditi

moglo bi doći do blokade financijskih tokova (npr. sredstva iz zajedničkih institucija BiH),

opasnosti od energetskih sukoba između RS i FBiH,

te političkog zapaljenja situacije u kojoj bi narod u RS-u smatrao da im netko pokušava ukinuti volju izraženu kroz NSRS.

Ako se poništi odluka o izboru Minića, pravno gledano vlada RS-a bi trebala biti tehnička.
Ali u praksi, budući da vlast RS kontrolira sve resurse, Minić bi i dalje vodio vladu i donosio odluke, ignorirajući Sarajevo.

To bi otvorilo još jedan sukob legaliteta i legitimiteta, s mogućnošću vrlo ozbiljne destabilizacije, jer narod RS-a neće pristati da im “vladu vodi sud u Sarajevu bez Srba”.

Bilo kako bilo odluka o održvanju tzv”prijevremenih Predsjedničkih izbora u RS-u”je na srpskom narodu u RS-u.Ukoliko taj narod bude složan neovisno na izdajnike iz njihove oporbe i blokira održavanje tih nametnutih izbora sasvim je jasno kako će taj narod sačuvati svoju izbornu volju.

Ukoliko pak taj narod popusti i dopusti održavanje tih izbora sasvim je izvjesno kako će RS krenuti putem nestanka u pravcu unitarne, građanske veliko muslimanske države tzv”BiH” što nije u interesu poglavito srpskom narodu, ali i hrvatskom ,konačno i međunarodnioj zajednici svjesnoj rizika što održavanje takvih izbora može donijeti po stabilnost BiH i šire.

Vlado Marušić/Braniteljski portal.ba

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com