Angela Merkel neće se kandidirati za novi mandat savezne kancelarke na izborima koji su na rasporedu 26. rujna te tako uskoro odlazi u političku mirovinu.
Kao jedan od zadnjih poslova na dužnosti bit će odlazak na Zapadni Balkan, odnosno u Beograd i to već u ponedjeljak 13. rujna, a kasnije će obići i Tiranu.
Postavlja se pitanje zašto je njemačka kancelarka koja je obilježila gotovo dva desetljeća za svoje zadnje putovanje izabrala baš Srbiju i Albaniju, odnosno Aleksandra Vučića i Edija Ramu.
U 16 kancelarskih godina Merkel je ostavila politički trag i na području jugoistoka Europe, a slobodno se može reći da se ovom regijom zaista intenzivno bavila, iako i dalje ostaju neka otvorena pitanja. Ta pitanja su svakako odnos Srbije i Kosova, a tu je i nedavna eskalacija odnosa u Crnoj Gori, kao i uvijek aktualna politička situacija u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Nedefinirani odnosi
Da je Zapadni Balkan važno, ali i nedefinirano područje unutar Europe slaže se i naš sugovornik geopolitički analitičar, Zoran Meter.
“Glavni geopolitički igrači se tu sudaraju i vode svoje igre – SAD i Rusija, te u geoekonomskom smislu Kina. Europska unija je praktički izbačena iz te igre i to ne ide na ruku glavnim državama EU, prije svega Njemačkoj, pa i Francuskoj”, kaže nam Meter.
Podsjeća pritom da je Merkel nedavno boravila i u Moskvi i razgovarala s Vladimirom Putinom, ne želeći pritom svome nasljedniku ili nasljednici ostaviti nedefinirane odnose.
“Tvrda politika” Srbije
“Slična je stoga situacija i sa Srbijom. Ona želi poboljšati odnose između Berlina i Beograda u nadi da će doći do smanjenja ruskog utjecaja na Srbiju. Balkan je tradicionalno područje sukoba britanskih, francuskih i ruskih interesa, a tu su sada i turski interesi jer Ankara posljednjih godina gradi gospodarske, ali i vojne odnose s Beogradom”, smatra Meter.
Dodaje kako srpska politika ne želi pogoršati odnose s Rusijom i Kinom unatoč pritiscima Zapada i da takvom “tvrdom politikom” stvara sebi uvjete u pregovorima s globalnim igračima za razliku od Hrvatske koja je vezana zajedničkim interesima EU.
“Time Srbija ima veći manevarski prostor za djelovanje u regiji, prije svega u BiH. Tako je i ovaj posjet usmjeren ka tome da se Beograd približi Uniji. Naravno, sve ovisi i o tome koja će opcija pobijediti u Njemačkoj krajem rujna”, objašnjava Meter.
“Ponuda Srbiji”
“Tu je i plan koji Vučić javno ne spominje, ali ga iznosi njegov ministar unutarnjih poslova, Aleksandar Vulin, a to je tzv. projekt “srpski svet” koji je vidljiv na primjeru Crne Gore. Posljednji incident je prošao praktički nekažnjeno. Nije reagirao ni State Department, ni Bruxelles, a bilo je za očekivati s obzirom da je Crna Gora članica NATO-a”, upozorava Meter.
Zaključuje da će stoga posebno biti zanimljivo što će se događati i s Republikom Srpskom u BiH.
“Srbija koristi tu svoju tzv. nezavisnost i nesputanost jer nije članica niti jednih integracija. Vode, iz perspektive svojih nacionalnih interesa, jednu pametnu politiku. I ovaj posjet Angele Merkel je neka vrsta ponude Srbiji, a što će im točno ponuditi teško je reći”, objasnio je Meter.
Izvor: dnevno.hr
More Stories
Tko još puši „popušene fore“vodećih hrvatskih političkih stranaka u BiH?
Objavom kandidature Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH prestaje svaka iluzija o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
PRAVNA POBJEDA S GORKIM OKUSOM: Marijačić dokazao klevetu, uslijedila žestoka odmazda „lijevih“ udruga.