Washington gubi strpljenje, Srbija mora da odluči

 

Zbog ruskog ekstremizma i nasilja, balansiranje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića između Zapada i Rusije nemoguće i vjeruje da Sjedinjene Države gube strpljenje sa Beogradom.

 

SAD gube strpljenje sa Srbijom zbog njenog odbijanja da svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladi s Briselom i primijeni sankcije protiv Rusije, ocjenjuju za VOA američke diplomate i eksperti.

Bivši dugogodišnji zvaničnik State Departmenta Danijel Freed i direktor za Evropu u Međunarodnom republikanskom institutu (IRI) Pol McCarthy poručuju da Srbija mora hitno da odluči – da li joj je budućnost u Evropi ili s Putinovom Rusijom, odgovornom za ratne zločine i zvjerstva u Ukrajini.

“Pozivamo Srbiju da se usredsredi na svoj cilj članstva u Evropskoj uniji, uključujući i da uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s ostatkom Evrope”, poručio je početkom sedmice portparol State Departmenta Ned Price.

Još jedan poziv Washingtona Beogradu da se uskladi s politikom Evropske unije upućen je nakon što je otkazana posjeta ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova Srbiji, zbog odluke njenih susjeda –  Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bugarske – da primijene evropske sankcije i zatvore vazdušni prostor za ruske avione.

Nivo staljinizma

Kremlj je to opisao kao neprijateljski potez, a Lavrov optužio Zapad da je iscenirao zabranu letenja i poručio da “niko neće moći da uništi naše veze sa Srbijom”.

– Rusija je odgovorna za zvjerstva u Ukrajini, na nivou staljinizma. Uništava gradove, masovno ubija civile, blokira hranu… Da li Srbija usklađuje svoju vanjsku politiku sa u suštini agresivnim tiraninom odgovornim za velika zvjerstva?

Da li je to najbolje što Srbija može da uradi? Mislim da je State Department apsolutno u pravu što je istakao da tako ne bi trebalo da se ponaša zemlja koja se pretvara da želi da postane članica Evropske unije – ocijenio je Danijel Freed, bivši diplomata i dugogodišnji zvaničnik State Departmenta.

Frieed smatra da je zbog ruskog ekstremizma i nasilja, balansiranje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića između Zapada i Rusije nemoguće i vjeruje da Sjedinjene Države gube strpljenje sa Beogradom.

Da je američko strpljenje na izmaku saglasan je i Pol McCarthy iz Međunarodnog republikanskog instituta.

“Mislim da Washington gubi strpljenje. I to nije samo usredsređeno na sankcije, već i na dijalog Srbije sa Kosovom koji je duboko zamrznut.

Kada je kosovski premijer Albin Kurti posjetio Washington, nije dobio sastanke koje je želio. Mislim da smo to namjerno uradili, ne da bi birali strane, već da bi ukazali da je potrebno da obje strane urade više da pokrenu dijalog.

Još nije upućen poziv predsjedniku Vučiću da posjeti Washington, što je vjerovatno donijelo izvjesno olakšanje Beogradu.

Međutim, ako pogledate kako je premijer Kurti dočekan u Washingtonu, rekao bi da je strpljenje u vezi sa Beogradom trenutno na izmaku”, ocjenjuje McCarthy

Istovremeno, postavlja se pitanje kako bi Sjedinjene Države mogle da reaguju. McCarthy kaže da američka administracija nema mnogo instrumenata na raspolaganju, već da je to uglavnom u rukama Brisela.

Balkan nije glavni

“Sjedinjene Države su usredsređene na mnogo prioriteta, i Balkan nije glavni. Washington želi da igra ulogu posrednika, da bude od pomoći Briselu kada je riječ o konačnom cilju – a to je da zemlje regiona postanu članice Evropske unije.”

Njemački kancelar Olaf Scholz zatražio je u petak od Srbije da se priključi evropskim sankcijama protiv Rusije, jer su one, kako je rekao na konferenciji za medije poslije razgovora s predsjednikom Srbije u Beogradu, najbolja pomoć Ukrajini u ovom trenutku, uz isporuke naoružanja.

Vučić je podsjetio da je Srbija osudila ruski napad na Ukrajinu, ali da u vezi sa sankcijama ima drugačije stavove.

“Sjećamo se sankcija i ne smatramo da su one efikasne”, rekao je Vučić poslije susreta sa Sholzom.

McCarthy očekuje da će Vučić, za kojeg ističe da je u teškoj poziciji, ipak preduzeti manje korake da se približi Briselu kada je riječ o sankcijama protiv Rusije.

“Možda, i ovo je nagađanje, samo neke aspekte sankcija, možda ne cijeli paket, nego neke njegove dijelove. Nisam ekspert u tom pogledu, ali je određena primjena sankcija u vezi sa Rusijom osnovni uslov za kretanje ka Zapadu”, naglašava McCarthy.

Freed, trenutno saradnik Atlantskog vijeća, ističe da bi želio da se Beograd pridruži evropskim sankcijama, ali upozorava da to nije najveći problem.

“Postoji opasnost da Srbija dozvoli sebi da upadne u zamku pomaganja Rusiji da zaobiđe sankcije, što bi bila veoma loša ideja, zato što joj Sjedinjene Države ne bi dozvolile da prođu nekažnjeno zbog toga. Ne bi bilo zaštite.

Pomaganjem Rusiji da izbjegne sankcija, Srbija bi mogla da bude ranjiva, i mora pomno da razmotri šta radi… Za to postoje stvarne posljedice”.

Šurovanje s Putinom

Freed poručuje i da bi Vučić trebalo da u javnosti “formuliše strategiju kojom se prepoznaje šta je Rusija postala pod Putinom”.

“I da preispita jezik koji Srbija koristi. Poslije toga će slijediti posljedice kada je riječ o politici. Međutim, mora da izrazi i da to i misli da Srbija razumije šta znači evropska budućnost. To nije šurovanje sa Vladimirom Putinom”.

U interesu je Srbije, kako poručuju američke diplomate i eksperti, da veže svoju budućnost za zapad, a posebno za Evropsku uniju.

– Predsjedniku Srbije će biti sve teže da sjedi na dvije stolice – kao što se to često govori u tom pretjerano upotrebljivanom izrazu, ali mislim da je prikladan. Biće teško to dugoročno raditi.

Da li to znači potpuni i trajni raskid sa Rusijom? Ne. Mislim da će vjerovatno doći vrijeme kada će odnosi Rusije i Srbije biti manje opterećeni krvlju koja se trenutno proliva u Ukrajini.

Usred ovog rata, mislim da Srbija zaista ima samo jedan izbor, a to je da se prikloni Briselu i Zapadu. Kao što je pokazao incident sa avionom Lavrova, Srbija je okružena državama koje ostaju sve prozapadnije”, napominje za Glas Amerike Pol McCarthy.

“Možda, i ovo je nagađanje, samo neke aspekte sankcija, možda ne cijeli paket, nego neke njegove dijelove. Nisam ekspert u tom pogledu, ali je određena primjena sankcija u vezi sa Rusijom osnovni uslov za kretanje ka Zapadu”, naglašava McCarthy.

Freed, trenutno saradnik Atlantskog vijeća, ističe da bi želio da se Beograd pridruži evropskim sankcijama, ali upozorava da to nije najveći problem.

“Postoji opasnost da Srbija dozvoli sebi da upadne u zamku pomaganja Rusiji da zaobiđe sankcije, što bi bila veoma loša ideja, zato što joj Sjedinjene Države ne bi dozvolile da prođu nekažnjeno zbog toga. Ne bi bilo zaštite.

Pomaganjem Rusiji da izbjegne sankcija, Srbija bi mogla da bude ranjiva, i mora pomno da razmotri šta radi… Za to postoje stvarne posljedice”.

Šurovanje s Putinom

Freed poručuje i da bi Vučić trebalo da u javnosti “formuliše strategiju kojom se prepoznaje šta je Rusija postala pod Putinom”.

“I da preispita jezik koji Srbija koristi. Poslije toga će slijediti posljedice kada je riječ o politici. Međutim, mora da izrazi i da to i misli da Srbija razumije šta znači evropska budućnost. To nije šurovanje sa Vladimirom Putinom”.

U interesu je Srbije, kako poručuju američke diplomate i eksperti, da veže svoju budućnost za zapad, a posebno za Evropsku uniju.

– Predsjedniku Srbije će biti sve teže da sjedi na dvije stolice – kao što se to često govori u tom pretjerano upotrebljivanom izrazu, ali mislim da je prikladan. Biće teško to dugoročno raditi.

Da li to znači potpuni i trajni raskid sa Rusijom? Ne. Mislim da će vjerovatno doći vrijeme kada će odnosi Rusije i Srbije biti manje opterećeni krvlju koja se trenutno proliva u Ukrajini.

Usred ovog rata, mislim da Srbija zaista ima samo jedan izbor, a to je da se prikloni Briselu i Zapadu. Kao što je pokazao incident sa avionom Lavrova, Srbija je okružena državama koje ostaju sve prozapadnije”, napominje za Glas Amerike Pol McCarthy.

 

 

hb.hteam.org