S ratom koji bjesni na istoku Europe, u tijeku je utrka za pronalaženje sljedećeg tajnika NATO saveza. O tome piše medij POLITICO.
Pri tom POLITICO naglašava kako Jens Stoltenberg želi zadržati tu funkciju. Mi bismo pak podsjetili kako ju je namjeravao napustiti još prošle godine (spominjalo se da će prihvatiti funkciju guvernera norveške središnje banke) ali ga je zatekao ukrajinski ratni vihor i te planove odgodio za neka druga vremena.
Kako navodi spomenuti medij, Stoltenberg je bio „čvrsta ruka dok su zapadne prijestolnice žurile pomoći Ukrajini da potisne invaziju ruskih snaga“.
Mandat glavnog tajnika najmoćnijeg svjetskog vojnog saveza u povijesti, istječe u rujnu ove godine, a kao mogući kandidati pojavljuju se imena raznih osoba i položaja. Zato traju nagađanja tko bi to mogao biti (ako ne bude opet Stoltenberg)?
Može li to biti žena, ili pak netko iz istočne Europe?, – glavna su pitanja.
Za ovu je odluku, podsjećamo, nužan konsenzus čelnika 30 zemalja članica NATO-a.
„Sljedeći glavni tajnik mora odigrati oštro balansiranje u poticanju prijestolnica da nastave opskrbljivati Ukrajinu oružjem i graditi vlastitu obranu NATO-a — sve dok se formalno drži izvan sukoba. Rijetki prolaze provjeru za ovu vrlo osjetljivu ulogu“ – piše POLITICO.
Međutim, prenosi i riječi izvjesnog visokopozicioniranog diplomata NATO-a kako je “Zajednički osjećaj da je vrijeme za svježi zrak”.
Ali saveznici bi ipak mogli igrati na sigurno i ostati uz Stoltenberga i to je najčešće spominjana opcija. Ali postoje i još dvije.
Druga razina uključuje nizozemskog premijera Marka Ruttea, estonsku premijerku Kaju Kallas i britanskog ministra obrane Bena Wallacea.
Treću skupinu rjeđe spominjanih imena čine premijerka Litve Ingrida Šimonytė, predsjednica Slovačke Zuzana Čaputova i predsjednica Europske komisije Njemica Ursula von der Leyen – sadašnja predsjednica Europske komisije i bivša njemačka ministrica obrane (iako ju mnogi u Bundeswehru optužuju da je jedan od glavnih krivaca za slabljenje njemačkih oružanih snaga, pa je možda i zato tek u 3. skupini kandidata s najmanje šansi za izbor, op. GN.).
Budući da su svi glavni tajnici NATO-a dosad bili muškarci, unutar redova postoji pritisak i da se na tu dužnost konačno imenuje žena.
Međutim, s istočnog krila saveza – prije svega iz baltičkih država stižu prijedlozi da bi ““bilo vrlo logično i otrežnjavajuće imati nekoga tko ima iskustva u odnosima s Rusijom i tko razumije rusku logiku i mentalitet“ – da bude na čelu NATO saveza.
Za kraj ovog teksta bismo podsjetili kako položaj glavnog tajnika NATO-a ipak ima čisto političku ulogu, dok se onim ključnim, strateškim, operativnim i drugim pitanjima vojnog karaktera bave profesionalni vojnici unutar njegovih zapovjednih struktura.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
More Stories
Objavom kandidature Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH prestaje svaka iluzija o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
PRAVNA POBJEDA S GORKIM OKUSOM: Marijačić dokazao klevetu, uslijedila žestoka odmazda „lijevih“ udruga.
POLITIČKO KAZALIŠTE ILI OPASNA RETORIKA? Dalija Orešković ponovno udara na HDZ teškim optužbama za ustaštvo