HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Proslava patrona Sv. Ilije i stoljeće od podizanja zvonika

Misu je slavio vlč. Ilija Dogan uz koncelebraciju umirovljenog pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Peru Sudara, župnika don Marina Marića i ostalih svećenika koji djeluju u okolnim župama.

 

Župa posvećena Sv. Iliji u Solakovoj Kuli kod Konjica proslavila je 20. srpnja svog nebeslog zaštitnika i 100 godina od izgradnje zvonika koji je podignut 1925. uz proslavu tisućljeća od krunjenja kralja Tomislava.

Misu je slavio vlč. Ilija Dogan uz koncelebraciju umirovljenog pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Peru Sudara, župnika don Marina Marića i ostalih svećenika koji djeluju u okolnim župama.

Tijekom propovijedi vlč. Dogan je kazao kako je Sv. Ilija u narodu prikazan kao hrabar čovjek, a sam je spoznao da je bez Boga malen i slab. Ilija svoju snagu pronalazi u šapatu blagog lahora. „I mi smo pozvani pronaći svoju snagu poput Ilije u tom lahoru te biti jedni drugima lahor Božje ljubavi i dobrote“, kazao je propovjednik.

Župnik je nakon mise istaknuo je Solakova Kula zajednica koja se nalazi na “vrhu” suzne doline, gdje se i plače i pjeva i veseli i šuti… „Tako bih sažeo današnju proslavu. Ustvari, današnja proslava nas potiče da obnovimo svoju vjeru, čuvamo svoju Majku, ne odričemo se svog roda i poroda. Ovo ističem, jer vrijeme u kojen živimo nasilno nam zeli izbrisati gorku, ali i ponosnu povijest. Današnja proslava je znak suareta, zajedništva, obnove identiteta, ali i ponosa nepatvorenih Klišana koji više od 100 godine osluškuju zvuk zvona sa svoje crkve koja i dalje stameno stoji i poziva svoj raseljeni narod“, kazao je don Marin.

Inače, crkva na Solakovoj Kuli izgrađena je 1883. za vrijeme župnikovanja fra Petra Tomića. Ono što posebno odlikuje crkvu na Kuli je impozantni zvonik koji je izgrađen 1925.. Na zvoniku stoji ploča s natpisom u kojem se ističe kako je izgrađen uz 1 000 godina krunjenja kralja Tomislava. Gradili su ga domaći ljudi. U narodu se čuva predaja da je obitelj Sudar prodala svu svoju stoku kako bi se mogao izgraditi zvonik.

Crkva je postupno dograđivana, a posljednji put 1960 godine, no, zvonik je ostao u svom izvornom obliku.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj od 11. listopada 2017., donijela je odluku da se crkva, zajedno sa župnom kućom proglasi Nacionalnim spomenikom.

Autor projekta iz 1883. godine nije poznat, dok je zvonik, prema natpisu na njemu, sagrađen 1925., poprema projektu Karla Paražika.

Od osnivanja župa je rasla i razvijala se. Godine 1870. broj katolika je bio 651. Najviše je obitavalo godine 1973. kada ih je bilo 1 842. Pred sam rat župa je imala 1 059. vjernika. Ratno protjerivanje i stradanje učinilo je svoje tako da je danas u župi svega 15-ak stalnih vjernika. No, župa živi preko svojih potomaka koji ne zaboravljaju svoje korijene i uvijek im se vraćaju.

Solakovoj Kuli pripadaju naselja: Požetva, Jasenik, Bare, Plavuzi, Crni Vrh, Sreće, Solakova Kula, Kale, Bušćak, Ivanci, Pajići, Gornja i Donja Vratna Gora, Doščica, Homatlije, Studenčica, Duboko i Grevići. Inače, cijeli taj širi kraj Klis, kroz koji teče Neretvica, uokviruju Zec planina (najviši vrh 1871 metar nadmorske visine) i Pogorelica (1437 metara nadmorske visine) na sjeveru, Bitovnja (1742 metra nadmorske visine) na istoku, Bokševica (prosječna visina 1200 metara nadmorske visine) na zapadu i Jablaničko jezero na jugu. Osim Solakove Kule, tu su još dvije župe – Obri i Podhum-Žitače.

Kada se susretene s nekim od raseljenih župljana župe Solakova Kula u Neretvici, uvijek osjetite neku tugu i sjetu za rodnim krajem ili krajem svojih predaka. U svakom razgovoru se osjeti čežnja i stalno nastojanje da se to ne zaboravi. Tome svjedoče i godišnja okupljanja na mjesnim gorbljima župe kojih je na desetine i kao središnji događaj patron župe.

Ž.I., KT

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com