Narativ pobjede CNN: Trump se sprema proglasiti lažnu pobjedu u Iranu

Bijela kuća stvara nadrealni scenarij u kojem će Trump osobno proglasiti bezuvjetnu predaju Islamske Republike, čak i ako to ne odgovara stvarnosti. Ministar obrane Pete Hegseth tvrdi da samo Trump može prosuditi je li rat na “početku, u sredini ili kraju”, kao da je njegov šef jedini arbitar istine usred tinjajućeg regionalnog sukoba, izvještava CNN.

Malo je vjerojatno da će iranski revolucionarni vođe surađivati ​​u takvoj koreografiji, jer je to u suprotnosti s njihovim ključnim ciljem u ovoj egzistencijalnoj borbi: nadživjeti američku spremnost za još jedan rat u inozemstvu.

Bolna povijest Bliskog istoka uči nas da se nasilje ne može jednostavno zaustaviti; svaki novi rat samo obnavlja povijesne nepravde koje potiču sljedeći. Zbog tog gorkog iskustva, Izraelci, Libanonci, Iranci i njihovi susjedi bit će manje optimistični od Trumpovog tima. Uostalom, čak i nedavna američka povijest sugerira da sukobi često prkose predsjedničkim strategijama odlaska i rijetko završavaju nedvosmislenim pobjedama poput onih nad Njemačkom i Japanom u Drugom svjetskom ratu.

Zašto Bijela kuća razmišlja o završetku rata

Mogući putevi za okončanje američkih vojnih operacija možda su još uvijek daleko, ali pritisak da se pronađu raste jer ratom razorena naftna kriza prijeti izazvati globalnu ekonomsku katastrofu. Osim toga, Trumpovu već krhku političku poziciju mogle bi dodatno oslabiti visoke cijene goriva, za koje on inzistira da su “privremene”.

Sukob također potkopava Trumpovo predizborno obećanje da neće započinjati nove ratove. Ovo nije politička sitnica, već predanost koja se nosi u srcima stotina tisuća američkih vojnika koji su služili u ratovima nakon 11. rujna i zavjetovali se da će odati počast svojim palim suborcima suprotstavljajući se novim stranim avanturama.

Usred svoje oštre retorike na konferenciji za novinare u utorak, Hegseth, odlikovani veteran ratova u Iraku i Afganistanu, govorio je o tom povjerenju: “Ovo nije beskrajna izgradnja nacije u močvarama koju smo vidjeli pod Bushom ili Obamom. Ni blizu. Naša generacija vojnika neće dopustiti da se to ponovi, a neće ni ovaj predsjednik.”

Kontradiktorne izjave

Za razliku od drugova koji se protive novom ratu, Hegseth vjeruje da je rješenje smrtonosniji i neograničeni oblik američkog ratovanja, koji se provodi zastrašujućim zračnim kampanjama – ili udarima specijalnih snaga poput onog koji je svrgnuo venezuelanskog predsjednika.

„Uništavamo neprijatelja nadmoćnom demonstracijom tehničke vještine i vojne sile“, rekao je o ratu u Iranu. „Nećemo popustiti dok neprijatelj ne bude potpuno i odlučno poražen. Ali to činimo… prema našem rasporedu i pod našim uvjetima.“

Hoće li takav pristup uspjeti jedno je od ključnih pitanja Trumpove vanjske politike u njegovom drugom mandatu. No, predsjednik se mučio pronaći jasno opravdanje za rat. Njegova objašnjenja kretala su se od upozorenja da je Iran spreman uništiti Bliski istok do tvrdnji da je oživio nuklearni program za koji je prethodno rekao da ga je “uništio”.

Ublažavanje izjava

Zalagao se za promjenu režima i zatražio da imenuje sljedećeg vođu zemlje – ali je istovremeno rekao da bi mogao postići dogovor s iranskim klericima. Taj nedostatak retoričke dosljednosti objašnjava zašto se administracija sada muči smisliti uvjerljiv scenarij za okončanje rata.

Glasnogovornicu Bijele kuće Caroline Leavitt u utorak su pitali što Trump misli pod zahtjevom za bezuvjetnom predajom Irana.

„Kada predsjednik Trump kaže da je Iran u poziciji bezuvjetne predaje, ne kaže da će iranski režim izaći i to reći“, objasnila je. „Ono što predsjednik misli jest da iranske prijetnje više neće biti potkrijepljene arsenalom balističkih projektila koji bi im omogućio izgradnju nuklearne bombe.“

Dodala je: „Predsjednik Trump će odrediti kada je Iran u poziciji bezuvjetne predaje, odnosno kada više ne predstavlja vjerodostojnu i neposrednu prijetnju Sjedinjenim Državama i našim saveznicima.“ Leavitt je možda pokušavao ublažiti Trumpov teško ostvariv uvjet, ali ideja da bi mogao prihvatiti lažnu iransku predaju potkopava kredibilitet.

Zašto bi i Iran mogao proglasiti pobjedu

Međutim, ne podudaraju se samo vizije kraja rata. Trump je oklijevao reći Amerikancima što se zapravo događa, nazivajući rat “izletom” – klasičan primjer onoga što je George Orwell opisao kao političku zlouporabu jezika kako bi se prikrila stvarnost umjesto izrazila istina.

Skromnije definirani ratni ciljevi mogli bi Trumpa poštedjeti trenutnih problema. Administracija ima snažne argumente da američki i izraelski zračni napadi uzrokuju katastrofalnu štetu iranskoj raketnoj, nuklearnoj i vojnoj infrastrukturi, a sada i ekonomskim temeljima režima. Oslabljeni Iran učinio bi Izrael i regiju sigurnijima, što bi se smatralo značajnom pobjedom za predsjednika, čak i ako režim ostane na vlasti. Ali njegova preambiciozna očekivanja i nasumična opravdanja za napade mogla bi potkopati takvo postignuće.

Pa ipak, preuranjena predsjednička deklaracija o pobjedi koja ignorira stvarnost rata koji još uvijek bjesni ponovila bi obrazac koji proganja modernu američku vanjsku politiku.

Sve osim poraza je pobjeda za Tegeran

Amerika se često činila da vodi ratove drugačije od svojih protivnika. U ovom sukobu zamislivo je da bi obje strane mogle proglasiti pobjedu kada borbe prestanu. Iranski teokratski režim napadnut je od strane vodeće svjetske supersile i regionalnog hegemona. Njegova vojska se uništava, a njegova desetljećima stara regionalna sila se iskorjenjuje. Ali sve osim potpunog poraza – bez obzira na to tvrdi li Trump lažno da se režim predao – smatralo bi se pobjedom Teherana.

„Mislim da iransko vodstvo shvaća da je vojno inferiorno u odnosu na Sjedinjene Države i da neće postići vojnu pobjedu“, rekao je za CNN International Mohammad Ali Shabani, urednik portala Amwaj.media. „Moramo se zapitati, kako bi Iran definirao pobjedu? Svaka zemlja mora imati neku vrstu završetka gdje može proglasiti pobjedu.“

„Mislim da je pobjeda za iranski režim što može reći: ‘Preživjeli smo’“, zaključio je Shabani.

Nesklad između američkog pristupa i stvarnosti na terenu karakterističan je za mnoge suvremene ratove Washingtona. SAD se obično oslanja na masivnu vatrenu moć, snagu svog visokotehnološkog oružja i sposobnost preciznog nanošenja ogromne štete na širokom bojnom polju. Gotovo uvijek se suočava s daleko slabijim protivnicima.

Ali neprijatelji se prilagođavaju i vode asimetrično ratovanje. Često su zbunjivali Washington svojom izdržljivošću, gerilskom taktikom ili iskorištavanjem lokalnih uvjeta, terena ili kultura koje Sjedinjene Države ne razumiju.

Iran bi mogao odgovoriti na Trumpovu tvrdnju o pobjedi terorističkim napadima na američke “meke” ciljeve diljem svijeta, nastavkom raketnih napada u Zaljevu ili aktiviranjem ostataka savezničkih snaga poput Hezbollaha i Hamasa. Postavljanje mina u Hormuškom tjesnacu – ključnoj ruti izvoza nafte – osmišljeno je kako bi se povećali troškovi za Trumpa. Ratovanje dronovima sljedeće generacije jeftin je i jednostavan način za brzo ponovno uspostavljanje prijetnje izvan njegovih granica.

Povijesne lekcije za Iran

Teheran je bez sumnje proučavao taktike prethodnih američkih protivnika. U Vijetnamu su se komunistički Vijetkongovski gerilci i sjevernovijetnamska vojska stopili s gustom džunglom, gdje su imali nadmoć nad američkim snagama. U Iraku je raspad države doveo do porasta pobunjenika i sektaških milicija. U Afganistanu su talibani čekali gotovo dva desetljeća da Amerika ode, oponašajući svoje pretke koji su nadživjeli sovjetsko i britansko carstvo.

A Teheran ima još jednu prednost: geografiju. Udaljenost Sjedinjenih Država od takvih bojišta objašnjava zašto strani ratovi gube podršku kada građani postavljaju pitanje zašto se strane bitke vode američkom krvlju i novcem. Trumpov neuspjeh u pripremi zemlje za ovaj rat i definiranju jasnih ciljeva i strategije izlaska čini ga posebno ranjivim u ovom ključnom trenutku sukoba.

Osim ako ne dođe do nagle transformacije krvlju natopljene regije i sloma režima koji je prkosio SAD-u gotovo 50 godina, Trump će se uskoro suočiti s dilemom poznatom mnogim modernim predsjednicima: Hoće li proglasiti lažnu ili djelomičnu pobjedu i povući se ili će biti još dublje uvučen u sukob?

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com