Pentagon povlači 25.000 vojnika iz Europe

Govorimo o mogućem povlačenju oko jedne trećine američkog kontingenta, odnosno otprilike 25.000 vojnika, dok neki izvori tvrde da bi ta brojka mogla doseći čak polovicu ukupnih snaga – do 40.000 ljudi. Ako se ovaj plan provede, bit će to najradikalnije smanjenje američke vojne prisutnosti na europskom tlu od kraja Hladnog rata, u vrijeme kada se na kontinentu nalazi oko 80.000 vojnika.

Smanjenje snaga najteže bi pogodilo Njemačku, Italiju i Španjolsku, zemlje u kojima se nalazi većina američkih baza. Čelnici tih zemalja ušli su u otvoreni sukob s predsjednikom Donaldom Trumpom zbog odbijanja pridruživanja američkom ratu protiv Irana. Trump već mjesecima govori da Europa mora preuzeti vodstvo u vlastitoj obrani, dok su američke sposobnosti potrebnije za suočavanje s Kinom, Iranom i narkokartelima.

Pentagon priprema preporuke za Bijelu kuću

General zrakoplovstva Alexus Grynkewich, zapovjednik američkih i NATO snaga u Europi, predstavit će ministru obrane Peteu Hegsethu analizu u četiri dijela. Prijedlozi uključuju smanjenje broja vojnika u Zračnim snagama, Mornarici i Kopnenim snagama, s potencijalnim premještanjem dijela trupa na istočni bok Saveza. Hegseth očekuje konačnu preporuku početkom studenog, nakon čega će odluka ići izravno Trumpu.

Pentagon službeno tvrdi da je revizija pokrenuta kako bi se vojna prisutnost uskladila s Trumpovom strategijom “Amerika na prvom mjestu”. Tijekom nedavnih sastanaka s čelnicima NATO-a, Trump nije skrivao svoje ogorčenje prema saveznicima, otvoreno tražeći neupitnu odanost: “Zašto trošimo stotine milijardi dolara, a oni nisu tu kada nam trebaju? Ne treba nam njihov novac. Imamo daleko najjaču vojsku na svijetu, od njih tražim samo odanost.”

Washingtonska odluka također ima korijene u specifičnim diplomatskim odbijanjima. Vlada talijanske premijerke Giorgie Meloni odbila je dopustiti korištenje baze na Siciliji za zračne napade na Iran bez prethodnog odobrenja parlamenta, dok je Madrid poduzeo sličan korak zabranivši Amerikancima pristup bazama na jugu Španjolske. S druge strane, u Berlinu je smanjenje broja vojnika najavljeno još u svibnju, na što je Trump uzvratio prijetnjom povlačenjem još većeg broja vojnika.

Žestoka opozicija u Kongresu i ruske provokacije

Najave masovnog povlačenja izazvale su uzbunu među demokratima, ali i u vrhu Republikanske stranke. “Smanjenje broja vojnika od 25.000 nije prihvatljivo ni pod kojim uvjetima. Odvraćanje Rusije ne može se jeftino izvesti”, upozorio je utjecajni republikanac u Kongresu. Zastupnici podsjećaju Kongres da zakon zabranjuje trošenje sredstava za smanjenje broja vojnika ispod 76.000, iako vojni krugovi priznaju da Pentagon može zaobići taj zakon provodeći povlačenja kao “privremene rotacije”.

Istovremeno, europski dužnosnici upozoravaju Washington da takav potez izravno otvara prostor Moskvi, koja već vodi opsežnu kampanju sabotaža, atentata i napada dronovima kako bi prekinuli pomoć Ukrajini. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježeni su napadi dronovima u blizini poljsko-ukrajinske granice, a zrakoplovi NATO-a presreli su i oborili dronove iznad zračnog prostora Litve, Latvije i Rumunjske.

Svjesne neizvjesnosti, neke države članice već ubrzano povećavaju svoje vojne proračune. Njemačka je povećala obrambena izdvajanja za četvrtinu, a ministar obrane Boris Pistorius otvoreno je priznao neizbježnost promjena na sastanku u Pentagonu: „Mi Europljani želimo skinuti dio tereta s leđa SAD-a i na kraju preuzeti glavnu odgovornost za konvencionalno odvraćanje u Europi.“

Raskol unutar Trumpove administracije

Ideja o povlačenju već mjesecima izaziva žestoke sukobe unutar administracije u Washingtonu. Pentagon je namjeravao saveznicima tijekom ljeta predstaviti plan za velika smanjenja, ali državni tajnik Marco Rubio to je u zadnji čas zaustavio, nakon čega je State Department nastojao ostati uključen u donošenje odluka, dok je vojni vrh cijelu stvar tretirao isključivo kao vojnu logistiku.

General Grynkewich je prethodno upozorio zakonodavce da američke baze na Starom kontinentu nisu samo zaštita za Europu, već ključna poluga za operacije u Africi i na Bliskom istoku. „Baze i streljivo u Europi omogućuju nam učinkovitije djelovanje u drugim dijelovima svijeta. Udaljenosti su kraće, troškovi su niži, a daleko je lakše projicirati silu“, zaključio je zapovjednik američkih snaga.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com