HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Antikorona prosvjedi/Pandemija i sve (naše) maske

Sponzorisano

Otkako se COVID-19 pojavio, koronaignoranti su prvo snažno ustali protiv nošenja maski i drugih ograničenja poput policijskog sata, a kako se, evo, sve ozbiljnije govori o uvođenju (obveznog) cjepiva, čeka se njihova nova mobilizacija. Usprkos tomu što pandemija hara po cijelom svijetu.

Sad to, dakako, izgleda kao da je bilo jako davno. Ipak – nije lako zaboraviti, poglavito zbog izbornog raspleta u Americi – ignoriranje COVID-a-19 Donalda Trumpa koji je u kasno proljeće ove godine odbijao, teatralno kako on to i inače zna, nositi masku te opasnost od pandemije sveo na malo jaču gripu. (Nije, doduše, bio jedini…) A onda je korona pokucala i na vrata Bijele kuće te zarazila i predsjednika i prvu damu. Kada je (sretno) izišao iz izolacije, Trump je pokušao opravdati svoje rane radove: „Nisam rekao da je koronavirus smrtonosan kako ne bih zastrašivao Amerikance.“ Ali nije majka (Amerika) ružila Donalda što je lagao, nego što se vadio…

Zanimljivo je, međutim, kako su nerijetki američki komentatori u ranu jesen, kada se Trump, eto, posuo pepelom, tvrdili da se predsjedniku neće ništa dogoditi što je Amerikancima lagao o zarazi, baš, uostalom, kao ni zbog toga što je ionako sklon iznošenju „alternativnih činjenica“. No, izbori su pokazali kako je korona ipak – presudila. Naime, početkom godine, pa i u rano proljeće kada ju je pogrešno procijenio, aktualni je američki predsjednik bio apsolutni favorit za još jedan mandat. Sve mu je išlo na ruku, mala nezaposlenost, vrlo solidan ekonomski rast, stabilan dolar, zadovoljna srednja klasa… A onda je sve poremetio virus kojega je Trump, najradije, ne bez argumenata, zvao – kineski(m). I Amerika je izabrala Joea Bidena, kladioničari bi kazali „crnog konja“.

Zatvori me, pritvori me

Iz toga vremena ostao je upamćen i plan američkih koronaskeptika koji su u listopadu kanili oteti guvernerku Michigena Gretchen Whitemer iz njezina ljetnikovca i odvesti je u Winsconsin na tajnu lokaciju i tamo joj suditi za sve njezine „grijehe“, nazivajući je pritom imenima koja stranice ovoga lista ne trpe. A optužena je zbog mjera koje je tijekom ljeta provodila u sprječavanju zaraze. Reagirao je, međutim, FBI i spriječio ove ekstremiste i obznanio kako je u njihovu akciju bilo uključeno čak 200 pripadnika desničarskih milicija. I koliko god je Trumpovo ignoriranje realne opasnosti od zaraze inspiriralo neke Amerikance, toliko su i oni vjerojatno utjecali na organizatore prosvjeda u Zagrebu – i još nekih hrvatskih gradova – početkom studenoga. Pod (zajedničkom) egidom Festival slobode…

Istina, njih nekoliko stotina što su se odlučili na prosvjednu šetnju središtem hrvatske metropole tvrdilo je kako nije riječ o antikorona prosvjedima. Uostalom, okupili su se pod sloganom Tražimo ukidanje Nacionalnog stožera. Ipak – o njihovim porivima najbolje svjedoči pjesma koju su pjevali u prosvjednoj povorci. „Osiromaši me, cijepi me, uhapsi me, čipiraj me, prisili me, zatvori me, pritvori me!“ Nije ovo baš pjevljivo, ali moglo se repati, što sugerira kako je riječ o mlađim Zagrepčanima. Uz to, nisu davali izjave novinarima koji su nosili maske. Jedan od govornika se osvrnuo i na (eventualno) obvezno cijepljenje o kojemu se prije otprilike mjesec dana sve glasnije govorilo. „Cijepit će nas otrovom. Ako nećete imati posao, nećete ga dobiti. Ako ga imate, izgubit ćete ga. Nećete moći u banku, trgovinu ako ne primite to vražje cjepivo. Oduzimat će vam djecu ako se ne cijepite, ako se ne budete pokoravali toj novoj vrsti fašizma. Nekima od nas su stavili maske, ali su zato pale njihove maske“, poručio je.

Tko se brzo cijepi, polako se kaje?!

Ubrzo zatim broj je zaraženih u Hrvatskoj, baš kao i smrtnost, rastao pa su prosvjedi gotovo zamrli. Tako da je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović već sredinom studenoga dao naslutiti kako postoji mogućnost da bi cijepljenje protiv COVID-a-19 moglo biti obvezno.

„Po zakonu o zaštiti pučanstva postoje cjepiva koja su obvezna. Svakako, mi moramo znati da bi cjepivo zaustavilo epidemiju, trebalo bi biti cijepljeno 70% ljudi. Vodit ćemo računa da se to dogodi“, rekao je Božinović dodavši kako Hrvatska ima obvezu cijepljenja za neke bolesti, ali da za ovu, logično jer je nova, nema. Međutim, istraživanja javnog mijenja pokazala su kako se više od pola anketiranih ne bi cijepilo jer, u biti, strahuju od cjepiva koja su razvijena u vrlo kratkom razdoblju. Indikativno je, također, i ispitivanje poznatog Centra Pew Research koje je pokazalo da se oko 49% američkih državljana ne bi cijepilo protiv COVID-a-19, iako je ta država jedna od najpogođenijih pandemijom.

U srazu Za i(li) Protiv cijepljenja često je proteklih dana citirano izvješće koje je izradila britanska neovisna humanitarna organizacija Nuffield Council on Bioethics, a koje ističe dvije ključne okolnosti u kojima je obvezno cijepljenje prihvatljivo. Prvo, za vrlo zarazne i ozbiljne bolesti, primjerice s odlikama sličnim malim boginjama. Drugo, za iskorjenjivanje bolesti ako je ona ozbiljna i ako je njezino iskorjenjivanje nadohvat ruke.

Autor rada u časopisu Medical Ethics ističe da je u tom smislu COVID-19 gotovo jedinstven zbog težine problema koje uzrokuje na globalnoj razini: ne samo da postoji cijena u obliku života koje odnosi, nego također uzrokuje izvanredne ekonomske posljedice te posljedice po fizičko i duševno zdravlje koje proizlaze iz različitih mjera za kontrolu virusa, uključujući zatvaranje, a koje se mogu protegnuti u budućnost. Vjerojatno nikada prije, kaže, cjepivo nije razvijeno toliko brzo, a pritisak za njegovu uporabu nije bio toliko velik, barem na globalnoj razini.

Nestručni političari

Ipak, za sada još uvijek niti jedna zemlja nije službeno objavila da će uvesti obvezno cijepljenje protiv COVID-a-19. Za sada sve vlade uglavnom promišljaju i rade planove za pozitivnu kampanju koja bi trebala ohrabriti pučanstvo da se cijepi dragovoljno. No, i sama mogućnost, koja je aktualizirana Božinovićevim izjavama, izazvala je brojne polemike u Hrvatskoj. Primjerice, liječnik i molekularni biolog Ivan Đikić drži kako ovako ozbiljnu temu ne bi trebali predstavljati političari bez ikakva stručnog znanja, kredibiliteta i posebno bez jasnih i ozbiljnih planova hrvatske Vlade.

„Dok god Hrvatska neće imati svoj strateški plan za borbu protiv COVID-a-19, ovakve izjave samo služe za puštanje balona u javnost i iniciranje medijskih svađa kako bi političari otklonili svoju odgovornost za sadašnju ozbiljnu krizu i nepopularne mjere koje sada moraju uvoditi. Pojedine osobe iz stožera i Vlade moraju odgovoriti zašto imamo ovoliko širenje virusa, ovoliki broj umrlih i zašto nakon toliko mjeseci ne možemo testirati dovoljno ljudi – dnevno oko 20 000 – što bi bio prvi pravi korak da iziđemo iz ove krize. Te odgovore trebamo prije nego što oni prebace temu razgovora na cjepiva“, poručio je sredinom studenoga naglašavajući kako postoji samo jedan pravilan put, a to je stvaranje dobrog i neštetnog cjepiva, obrazovanje građana te procjepljivanje i stvaranje kolektivnog imuniteta. „Taj uspjeh može dovesti do toga da unutar 6 do 12 mjeseci COVID-19 potpuno nestane“, drži Đikić.

Prevladavajuće je pritom mišljenje kako bi cilj morao biti pobjeda znanstvenih podataka nad lažnim vijestima, antivakserima, oportunim znanstvenicima i neodgovornim političarima. Slijedom čega i prof. dr. Zlatko Trobonjača, imunolog iz Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, misli kako bi bilo najbolje kad bi ljudi svojevoljno prihvatili cijepljenje kao nužnu mjeru u suzbijanju ove devastirajuće epidemije. „Držim da bi pravilno informiranje i uporno objašnjavanje na ljudima pristupačnoj razini moglo podići opću razinu prijemčivosti za cijepljenje“, poručuje Trobonjača.

Nužna mjera

Zanimljivo je kako političari, koji inače o pandemiji rado pričaju, nisu baš tako odlučni kada ih se pita bi li se cijepili.  Doduše, u hrvatskoj Vladi je čak pet ministara preboljelo pandemiju tako da se i ne trebaju cijepiti. Dok je, primjerice, premijer Andrej Plenković na izravno pitanje odgovorio kako nema „nekih rezervi“. Što je, ipak, znatno bolje od Vladimira Putina koji je najavljujući rusku vakcinu, kazao kako će se cijepiti – njegova kći…

Kako bilo, korona se našla i na dnevnom redu sjednice Hrvatskog vijeća za nacionalnu sigurnost održane 23. studenoga. A budući da je taj, inače dugo najavljivani, sastanak održan iza zatvorenih vrata, hrvatsku je javnost o tom dijelu sjednice informirao Zoran Milanović koji nema nikakvih dvojbi glede cjepiva. Uostalom, on je tu temu i kandidirao za sastanak na kojemu su on i premijer nakon dugo vremena sjeli za zajednički stol. „Ja tome vjerujem. Cijepim sebe kad treba, svoju djecu. Tu nema švercanja ako si odgovoran građanin. Moje je mišljenje da bi se svi trebali cijepiti i računam tu na građansku svijest“, naglasio je hrvatski predsjednik.

Neizravno je s njim, ali i ostalim pobornicima cjepiva te općenito „paničarima“, polemizirao Miroslav Radman koji se, kaže, ne plaši jer drži kako broj umrlih – prije svega u Hrvatskoj – nije zabrinjavajući jer ove godine, u odnosu na tri-četiri prethodne, nije veći. Ali lako je njemu kad je njegov Mediteranski institut za istraživanje života (MedILS) smješten na Marijanu poviše Splita, pa, dakle, izoliran…

Lako je za cjepivo, ali hladnjaci?!

No, sve te rasprave, makar što se tiče Hrvatske, nisu (više) važne. Nacionalni stožer civilne zaštite donio je prošloga tjedna nove mjere protiv koronavirusa, nakon što dosadašnje nisu smanjile broj zaraženih, a primjenjivat će se od došašća u ponoć do Badnjaka. Riječ je o, zapravo, nešto blažem obliku lockdowna: zatvaraju se kafići, restorani, kladionice, priredbe, sajmovi i svadbene svečanosti potpuno se obustavljaju… dok će crkve ostati otvorene, no uz neka ograničenja, prvenstveno u broju okupljenih. Očekuje se i preporuka da se mise održavaju bez sudjelovanja naroda i prate putem radija i TV-a.

A ako (ni) ove mjere ne poluče uspjeh, cijepljenje je sljedeći potez. Ma što koronaskeptici – ili koronaignoranti – mislili o tome. Jer riječ je o krizi koja se ne može riješiti srcem, nego samo zdravim razumom. I maksimalnim uvažavanjem struke. Bosna i Hercegovina je tu negativan primjer – respiratore su nam nabavljali malinari i neuki političari, a jednu – od dvije – korona-bolnicu u glavnom gradu vodi – ginekolog(inja). Zato, uz ino, i imamo problem uoči najavljena dolaska cjepiva. Naručeno je više od milijun doza, ali mogao bi se pojaviti novi problem jer većina zdravstvenih ustanova u ovoj zemlji možda neće imati ova cjepiva gdje čuvati i skladištiti. Jer trenutačno nema hladnjaka odgovarajućih za (novo) cjepivo.

 

hb.hteam.org

Ostavite facebook komentar

About The Author