Obilježavanje 30. obljetnice zaustavljanja tenkova JNA u Pologu

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Grada Širokog Brijega ove godine se obilježava 30. obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA u Pologu  koje se dogodilo 7. svibnja 1991. godine. 

U okviru spomenutog obilježavanja bit će upriličeni slijedeći sadržaji:

 

Petak, 07.05.2021.

 

10:00h – Polog, Hrvatski jež

Prigodni govori:

– Anđelko Mikulić, predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg 1991. godine

– dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH

 

11:15h – Široki Brijeg, Trg širokobrijeških žrtava, Kameni križ

Polaganje vijenaca, paljenje svijeća i molitva za poginule branitelje – izaslanstva:

– Braniteljske udruge Širokog Brijega

– Grad Široki Brijeg i Županija Zapadnohercegovačka

– Hrvatski narodni sabor BiH

 

12:00h – Široki Brijeg, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Misa za poginule branitelje i stradalnike Domovinskog rata

 

17:45h – Polog, Spomenik žrtvama rata

Polaganje vijenaca

 

18:00h – Polog, Crkva rođenja Blažene Djevice Marije

Sveta misu će predvoditi mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Trideseta obljetnica zaustavljanja tenkova JNA na Pologu kod Širokog Brijega

7.svibnja 1991. – 7. svibnja 2021.

U prvoj polovini 1991. godine održan je niz sastanaka predsjednika republika bivše Jugoslavije radi pronalaska rješenja za nastalu krizu u zemlji. Prvi sastanak održan je 28. ožujka 1991. godine u Splitu, a tijekom razgovora, srpski pobunjenici zauzeli su središte nacionalnog parka Plitvice. Tri dana poslije, pripadnici MUP-a Republike Hrvatske su ih odatle protjerali. Tijekom te akcije, kada je na stranu srpskih pobunjenika stala i JNA, poginuo je hrvatski policajac Josip Jović. Početkom travnja 1991. godine vodstvo JNA usvojilo je Odluku o razmještaju dijela svojih postrojbi u zapadnim dijelovima Jugoslavije. Sve veća napetost, kao i sve očitije svrstavanje JNA, vodili su k novim sukobima i žrtvama. Srpski pobunjenici ubili su 2. svibnja 1991. u Borovu Selu kod Vukovara dvanaest hrvatskih policajaca. Istovremeno, postrojbe JNA blokirale su brojne prometnice i ometale hrvatsku policiju u obavljanju ustavnih i zakonskih dužnosti. Dok su u Vukovaru ginuli hrvatski policajci, srpski su pobunjenici blokirali prometnice u zaleđu Splita. Uz pomoć JNA držali su pod opsadom policijsku postaju u selu Kijevu, spriječivši pri tome i opskrbu bolnice u Vrlici. Sve je to izazvalo veliko nezadovoljstvo i otpore diljem Hrvatske, a naročito u Splitu gdje su 6. svibnja 1991. izbili masovni prosvjedi. Tom prilikom ubijen je jedan vojnik JNA, a dvoje je ljudi ozlijeđeno. Istoga dana, general Veljko Kadijević, savezni sekretar za narodnu obranu SFRJ i načelnik Štaba Vrhovne komande Oružanih snaga SFRJ, izdao je zapovijed o podizanju borbene gotovosti JNA i mobilizaciji odgovarajućih postrojbi zaprijetivši da će, ako to ne učine odgovarajući organi Federacije, JNA “obezbijediti mir“. Rat koji se širio Hrvatskom, prijetio je da će se prenijeti i u Bosnu i Hercegovinu gdje su Hrvati otvoreno manifestirali solidarnost sa sunarodnjacima u Hrvatskoj.

Dan poslije sukoba u Splitu, 7. svibnja 1991., iz mostarske je vojarne prema Kupresu i splitskom zaleđu krenula Deseta motorizirana brigada JNA. Kolonu od 80 vozila na gusjenicama (tenkovi i druga oklopna borbena vozila) i 23 vozila na kotačima zaustavili su hrvatski građani u mjestu Pologu, na granici općina Mostar i Široki Brijeg. Prometnica je bila blokirana privatnim vozilima a tisuće civila okružili su tenkove uzvikujući: „Nema prolaza“ i „Oslobodite Kijevo“. Komunikaciju s okupljenim narodom uspostavili su tadašnji predsjednik Skupštine općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, dužnosnik HDZ-a Bosne i Hercegovine Zdenko Ćosić i gvardijan širokobriješkog samostana fra Mladen Hrkać. Mikulić je vodio pregovore i s pukovnikom JNA Milojkom Pantelićem koji je predvodio kolonu JNA.

U Polog su u popodnevnim satima došli mnogi hrvatski dužnosnici. Stigao je i član Predsjedništva SR BiH Stjepan Kljuić koji je vrlo netaktično zatražio od okupljenih da se raziđu, zbog čega je bio izvrijeđan i ignoriran. Bilo je to prvo posrtanje u njegovu skorom političkom i moralnom padu. Predsjedništvo SFRJ na sjednici u Beogradu, održanoj 7. i 8. svibnja 1991. godine, razmatrajući aktualnu političko-sigurnosnu situaciju u zemlji donijelo je odluku da se izvrši demobilizacija rezervnog sastava policije, te da se odmah prekine s napadima na JNA, njezine pripadnike i objekte. Ocijenili su da JNA izvršava dužnosti u skladu sa Ustavom SFRJ i saveznim zakonima te da je sposobna uspješno zaštititi granice zemlje i spriječiti međurepubličke i međunacionalne sukobe. Sjednica je završena jednoglasnim usvajanjem odluka koje su trebale osigurati „mir u zemlji“, a time i „uslove za vraćanje borbene gotovosti jedinica JNA na normalni nivo“. Treći dan blokade, u četvrtak 9. svibnja u Polog je došao i predsjednik Predsjedništva SR BiH Alija Izetbegović. Uvjerljivim govorom i karizmom disidenta pridobio je okupljene. Zatražio je od okupljenog naroda da propusti kolonu, obećavši kako se ona neće zadržavati i da ide na Kupres na vojnu vježbu. Dok su se govornici smjenjivali JNA je izvela helikopterski desant na dominantne kote u okolici Širokog Brijega i zapriječila glavne komunikacijske pravce. Nakon što su dobili brzojav predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana i kardinala Franje Kuharića te uz dodatna uvjeravanja okupljenih dužnosnika, hrvatski prosvjednici propustili su kolonu JNA.

U noći, 9. na 10. svibnja 1991. Kolona tenkova i drugih borbenih vozila smještena je na Kuprešku visoravan: Nisu se usudili nastaviti prema Splitu jer su znali da bi uskoro ponovno bili zaustavljeni. Naime, hrvatske blokade JNA kolonama bile su postavljene i između Livna i Glamoča, Tomislavgrada i Kupresa, Ljubuškog i Čapljine te na nekim mjestima u srednjoj Bosni. Blokade su prihvaćene kao način borbe protiv JNA, ali bez oružja i krvi. Vodstvo JNA uskoro je odgovorilo donošenjem zapovjedi da se ubuduće svaka blokada silom razbije, bez obzira na eventualne civilne žrtve. Jugoslavenski vojni vrh je postupak Hrvata u Pologu i drugdje, smatrao neprijateljskim i agresivnim. Slično su se prema Hrvatima odnosili i mnogi mediji u Bosni i Hercegovini, odnosno u Jugoslaviji.

Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA na Pologu usporila je njezin širi raspored na planiranim pravcima prema Sinju i Splitu. Franjo Tuđman tih je dana poručio kako će jugoslavenska kriza zbog njezine višenacionalne prirode imati najsloženije posljedice u Bosni i Hercegovini. Zaustavljanje tenkova na Pologu, između Mostara i Širokog Brijega, prije trideset godina, bio je početak masovnog otpora agresiji JNA na hrvatski narod i na Bosnu i Hercegovinu. Vodstvo JNA svojim pokretima i razmještajem jasno je pokazivala da planira okupaciju prostora na kojima većinom žive Hrvati u Bosni i Hercegovini kako bi s tih prostora uklonila „neprijateljske elemente“ i izvršila vojnu okupaciju Republike Hrvatske. Hrabrošću i odlučnošću hrvatskoga naroda u tome su spriječeni.

 

 

hb.hteam.org