12/01/2021

HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Bidenov čovjek za izbornu reformu u BiH otkrio planove, pristup podsjeća 1994. godinu kada je okončan rat Hrvata i Bošnjaka: Prilično jako ću pritisnuti!

“Koliko ću snažno pritiskati pregovarače? Prilično jako”, rekao je u razgovoru s novinarkom Večernjeg lista i novinarima Hine i Jutarnjeg lista američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer koji u srijedu odlazi u Sarajevo, kao i glavna ravnateljica europskog odjela službe za vanjske poslove Unije (EEAS) Angelina Eichhorst s kojom će razgovarati o novom izbornom zakonu i ustavnim promjenama. Ali ne smatra da je potrebna batina jer su svi sudionici partneri, saveznici. Nema, dakle, ni mrkve, piše Jutarnji list.

Izborni se zakon mijenja jer su to tražili Hrvati u BiH budući da je sadašnji navodni predstavnik hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, Željko Komšić, izabran glasovima Bošnjaka.

DUBOKA ZABRINUTOST

Palmer je naglasio da je SAD duboko zabrinut zbog sadašnjeg stanja u BiH i političke nestabilnosti. Iako to nije rekao, riječ je o nastojanjima Milorada Dodika, srpskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, da entitet Republika Srpska pretvori u državu u državi preuzimanjem ovlasti od središnjih vlasti BiH. Prvi je korak na tom putu nedavno izglasavanje formiranja Agencije za lijekove u Narodnoj skupštini RS-a koja bi trebala preuzeti prerogative koje ima Agencija na razini BiH. Riječ je o probnom balonu kojim Dodik želi ispitati reakciju međunarodne zajednice kako bi se zatim upustio u avanturu stvaranja oružanih snaga RS-a. Što je izuzetno ozbiljna prijetnja.

Da je interes SAD-a za postizanje dogovora realan na najvišoj razini, potvrdio je Palmer navodeći da ga je državni tajnik Antony Blinken zamolio da aktivno sudjeluje u pregovorima. “Državni tajnik me zamolio da ostanem angažiran na pitanju izborne reforme u BiH, uključujući ograničenu, ciljanu ustavnu reformu. Tom pitanju državni tajnik pristupa vrlo ozbiljno i angažiran je u kontaktu s Predsjedništvom BiH”, rekao je Palmer.

Smatra da je do kraja godine moguće postići napredak u dogovorima s ciljem stvaranja izbornog sustava koji bi uzimao u obzir zabrinutost Hrvata u BiH o izboru članova Predsjedništva. “Istodobno uzimajući u obzir obveze koje proizlaze iz presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR), posebno u slučaju Sejdić-Finci, važne za napredak BiH na europskom putu”, rekao je Palmer.

ETNIČKI PREFIKSI

Presuda “Sejdić-Finci” donesena je 2009. godine i u njoj se traži promjena pravila prema kojem se u Predsjedništvo biraju samo predstavnici konstitutivnih naroda, Hrvat, Srbin i Bošnjak. Srbin s područja RS-a, a Hrvat i Bošnjak s područja entiteta Federacija BiH.

Američki izaslanik, diplomat s velikim iskustvom na prostoru Balkana, dolazi s čvrstim stavom Washingtona da se etnički prefiksi moraju ukloniti, kako traži presuda ECHR-a. Naglašava važnost fleksibilnosti vodstva HDZ BiH, najveće hrvatske stranke u zemlji, i SDA, najveće bošnjačke stranke.

“Mislim da imamo, općenito govoreći, obrise napretka, i da, vjerujem da će zahtijevati neku vrstu ustavnih promjena o kojima smo govorili, uključujući uklanjanje etničkih prefiksa u ovom ograničenom i ciljanom smislu, posebno načina izbora članova Predsjedništva. Tvrdim da je to potrebno kako bi se BiH uskladila s presudama ECHR-a, prije svega Sejdić-Finci. Vjerujem da postoje i drugi mehanizmi pomoću kojih se prava konstitutivnih naroda mogu odražavati u izbornom procesu i to je ono o čemu se pregovara u smislu funkcionalnog izbornog modela koji bi imao promjenjivu geometriju koja bi u suštini kreirala izbornu jedinicu koja bi se mijenjala tijekom vremena, ali neovisnu od bilo koje druge i tako nudila mehanizam koji bi mogao donijeti razinu izvjesnosti hrvatskoj zajednici u BiH da će se njihovi interesi zrcaliti i biti predstavljeni u Predsjedništvu i drugim institucijama BiH”, dosta široko i neprecizno je Palmer protumačio okvire mogućeg rješenja. Model koji bi trebao predstavljati osnov za kompromis Hrvata i Bošnjaka. Smatra i da bi dogovor bio važan jer bi jamčio funkcionalnost Federacije BiH koja bi, snažnija i stabilnija, mogla pomoći u smirivanju uzavrele političke situacije u BiH.

Ovaj pristup u određenoj mjeri podsjeća na 1994. godinu kad su Srbi učvršćivali vlast na gotovo 70% teritorija BiH dok su Hrvati i Bošnjaci ratovali. Rat je prekinut Washingtonskim sporazumom nakon kojeg je uslijedio vojni poraz Srba i pregovori u Daytonu.

PRITISAK NA DODIKA

Sada Palmer zaziva politički dogovor Hrvata i Bošnjaka, funkcionalnu Federaciju BiH kao protutežu RS-u da se, kako se čini, međunarodni pritisak usmjeri na Dodika. Palmer navodi da se razgovara s opozicijskim strankama u Federaciji, ali i u RS-u, gdje mnogi žele Dodikov silazak s vlasti.

Američki diplomat nije naivan, svjestan je da postoje brojni izazovi, da je riječ o teškom poslu i da će politički lideri morati pristati na brojne kompromise, ustupke i teške odluke. “Da je lako, bilo bi napravljeno davno”, svjestan je Palmer. Ali djeluje vrlo optimistično. “Vjerujem da tenzije i trvenja koja vidimo u BiH proteklih nekoliko tjedana mogu pomoći da se u Federaciji sluči svijest o tome što je sve na kocki i koliko je dogovor važan”.

Sada će se fokusirati na pitanje izbora za Predsjedništvo jer bi širi, kompleksniji zakonski paket bilo teško dogovoriti, kolabirao bi pod vlastitom težinom. Što se događalo tijekom prijašnjih pregovora o promjeni unutarnjeg ustroja. Primjer izbora u Mostaru, ograničenog i ciljanog (Matthew Palmer je neprestano koristio pojmove “limited and targeted”) slučaja koji je uspješno riješen, smjer je kojeg se drže međunarodni pregovarači.

PREDSJEDNIŠTVO PRIORITET

“Vjerujem da se u procesu otvara mogućnost da se posvetimo i Predsjedništvu i pitanju izbora za Dom naroda na državnoj razini. Ali, ako se pokaže da je to preteško, prioritet treba ostati Predsjedništvo. Ako postignemo dogovor koji se posebno bavi tim pitanjem i uključuje neophodne, ciljane ustavne promjene, te uključuje i obvezu nastavka razgovora o funkcionalnosti institucija na razini Federacije BiH, mislim da smo postigli izvanredan dogovor koji poštuje i odražava interese svih dionika i omogućava da se BiH pokrene na europskom putu”, tumači Palmer.

“To je komplicirano, ali moguće je ostvariti održivi izborni model koji je u skladu i s presudom ECHR-a i s mantrom o jednoj državi, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali. To ostaje nepromijenjeno”, rekao je Palmer.

Zadovoljan je stavom hrvatske Vlade, razgovarao je s premijerom Plenkovićem i navodi da mu je cilj integrirati stavove Zagreba i američke. Osigurati da postoji gravitacijski centar koji podržava reforme o kojima priča. Velika šansa za Zagreb.

 

hb.hteam.org