Dok je srpski član predsjedništva BiH Milorad Dodik bio na Pantovčaku s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sastao se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Iako je izgledalo kao da je riječ o koordiniranoj aktivnosti, Čović je za HRT rekao kako misli da nije riječ o dogovoru.
Kazao je kako je s Vučićem razgovarao o stabilizaciji situacije u regiji. Rekao je i kako Dodik nije destabilizirajući faktor u BiH te da se njegov neuobičajen izražaj nekome može svidjeti ili ne svidjeti, ali da je on i dalje čovjek kojeg podržava najveći broj Srba.
Ručak s Vučićem
“Bio sam u Beogradu na radnom ručku kojeg smo dogovorili prije mjesec dana u Sloveniji na sastancima EPP-a da malo sadržajnije razgovaramo. Na sličan način predsjednik RH pozvao je gospodina Dodika, kao što je gospodin Palmer bio kod predsjednika Vlade RH gospodina Plenkovića”, rekao je Čović na HRT-u.
“Razgovori su išli otprilike kako neko od rješenja i stabilizirati situaciju u BiH koja je najizraženija kriza od Daytonskog sporazuma do danas. Čini mi se da razgovori nemaju alternativu i da ćemo morati još intenzivnije razgovarati. Ono što ja znam s predsjednikom Vučićem će ubrzo razgovarati Izetbegović, znam da je razgovarao i s gospodinom Milanovićem. Nema alternative za te razgovore, trebaju biti još dinamičniji i da pokušamo stvoriti ambijent da profunkcionira vlast i da riješimo ključne reformske probleme”, dodao je.
“Ako se briše nacionalna odrednica onda treba potpuna preinaka BiH”
Američki izaslanik Palmer spominjao uklanjanje etničkog prefiksa.
“Nisam siguran što netko podrazumijeva pod etničkim prefiksom, predznakom ili dodatkom. U našem jeziku jasno je što je prefiks, to je dodatak, a to nije nacionalna odrednica iz Ustava. Hrvat, Bošnjak. Srbin ili hrvatski, bošnjački, srpski, kao pridjevi koji su na nekih 30-ak mjesta spominju u aneksu 4. , odnosno Ustavu BiH. Kada sam već nekoliko puta razgovarao s gospodinom Palmerom stavio sam mu jasno do znanja da moramo raščistiti što je prefiks, a što je nacionalna odrednica. Njegova reakcija je bila da će on učiniti sve da konstitutivni narodi ostanu, da funkcioniraju kroz i predsjedništvo i kroz Domove naroda, ali s druge strane da on mora ostaviti nekakav put već u tom prvom koraku oko tih prefiksa”, rekao je Čović.
“Novi Dayton”
“Evidentno on pod prefiksom podrazumijeva, odnosno ta administracija, brisanje nacionalne odrednice u Ustavu BiH, što je u nekom elementu i moguće napraviti, ali tada trebamo znati da je to ‘novi Dayton’ i da treba napraviti potpuno novu preinaku BiH. To bi se dalo riješiti kroz dva entiteta ili dvije federalne jedinice u Federaciji pa imate tri naroda, tri federalne jedinice kao tri izborne jedinice i dobili ste racionalnost u organiziranju vlasti u BiH, recimo u Federaciji s 11 vlada i parlamenta došli bi samo na dvije. time bi riješili to pitanje, tog odnosa etničkog i građanskog u BiH. Mislim da će suština razgovora sutra s predstavnicima američke i europske administracije biti na tome. Kako napraviti iskorak, jer nam je vrlo malo vremena ostalo da napravimo izmjene jer popuna izbornog zakona tamo gdje je Ustavni sud kazao da imamo dvojbu teško ćemo organizirati izbore iduće godine”, objasnio je Čović.
Izvor: dnevno.hr
More Stories
Objavom kandidature Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH prestaje svaka iluzija o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
PRAVNA POBJEDA S GORKIM OKUSOM: Marijačić dokazao klevetu, uslijedila žestoka odmazda „lijevih“ udruga.
POLITIČKO KAZALIŠTE ILI OPASNA RETORIKA? Dalija Orešković ponovno udara na HDZ teškim optužbama za ustaštvo