“Sa stanovišta ljudskih prava ovo je jasna poruka da se RH konačno mora opredijeliti ka suočavanju s prošlošću, onom iz komunizma, ali i onom nakon njega, te da se društvo i država moraju jasno okrenuti borbi protiv korupcije u svim pogledima i u svim strukturama“, ističe za Narod.hr Ante Šprlje, bivši Mostov ministar pravosuđa.
Poziv Europskog parlamenta da se otvore dosjei jugoslavenskih tajnih službi kako bi se iskorijenile političke i administrativne veze s organiziranim kriminalom komentirao je za Narod.hr Ante Šprlje, bivši Mostov ministar pravosuđa u vrijeme kada je Most predložio zakon kojim bi bilo omogućeno otvaranje arhiva iz komunističkog razdoblja. Šprlje je i tada upozoravao da su neke društvene elite bile aktivne prije 90-ih te su ostale aktivne i danas.
Neprimjeren odnos prema žrtvama totalitarnog sustava
Narod.hr zamolio je bivšeg ministra Šprlju da prokomentira prijedlog Europskog parlamenta.
“Hrvatska je nažalost zauzela sramotno zadnje mjesto u EU po otvorenosti državnih vlasti da se suoči sa teškim kršenjima ljudskih prava koja su proizišla iz djelovanja tajnih službi iz razdoblja jugoslavenske komunističke vladavine“, upozorava.
“I daljnje tajenje od javnosti podataka o djelovanju tajnih službi za vrijeme komunizma predstavlja jedinstven i sramotan slučaj u Europskoj uniji i neprimjeren odnos prema žrtvama totalitarnog sustava koje često i danas tapkaju u mraku u potrazi za istinom, uz nekoliko rijetkih iznimki u kojima je istina izašla u javnost zahvaljujući istragama na području drugih država”, ističe.
“Zabrinjavajuće je da se izgradnji kriminalnih struktura u jednoj modernoj državi – Republici Hrvatskoj kao članici EU, nije dala adekvatna pozornost u istraživanju istih sve od 90-ih do danas. Time se olakšalo stvaranje koruptivnih struktura građenih uvezivanjem raznih obavještajnih, paraobavještajnih i kriminalnih skupina, često pod pokroviteljstvom dijela struktura vlasti radi obrane sličnih ili zajedničkih kriminalnih interesnih ciljeva”, upozorava.
“Sa stanovišta ljudskih prava ovo je jasna poruka da se RH konačno mora opredijeliti ka suočavanju s prošlošću, onom iz komunizma, ali i onom nakon njega, te da se društvo i država moraju jasno okrenuti borbi protiv korupcije u svim pogledima i u svim strukturama”, naglasio je.
“Mentalitet skrivanja istine ništa dobra nije donio hrvatskom društvu, pa je krajnje vrijeme da se otvoreno pristupi istini i borbi protiv korupcije na svim razinama“, zaključno je poručio Šprlje u razgovoru za Narod.hr.
Prisjetimo se, kada je Most u ožujku 2017. godine prvi put predstavio svoj prijedlog zakona, izazvao je velika protivljenja u redovima HDZ-a i SDP-a, iako su i jedni drugi tvrdili kako podržavaju potrebu otvaranja arhiva.
Premijer Plenković je tada poručio kako Vlada upravo priprema novi, cjelovit Zakon o arhivima te da je to zadaća Ministarstva kulture. Mostov je prijedlog dobio negativnu ocjenu na sjednici Vlade, pa je Most je nastavio s doradom i pripremom zakona te su se idućih mjeseci odvijale žestoke polemike i sukobi o toj temi.
Smijenjeni zbog ministra Marića
Šprlje je jedan od tri Mostova ministra koje je 2017. godine Andrej Plenković razriješio dužnosti zbog toga što su glasovali protiv ministra Marića.
Vlada je tad u travnju 2017. godine odlučivala o prijedlogu oporbe za izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću, a premijer Plenković je pozvao sve ministre da se izjasne protiv izglasavanja nepovjerenja. No, ministri Dobrović, Orepić i Šprlje glasovali su protiv Marića.
“Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra”, rekao je Plenković nakon glasovanja.
Mostov potpredsjednik vlade i ministar uprave Ivan Kovačić nije bio prisutan na sjednici Vlade, te nije mogao glasovati.
Izvor: narod.hr
More Stories
Odbor za pravosuđe nije podržao nijednog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, na potezu je Milanović
Ivan Turudić najurio Mladena Bajića iz DORH-a
Smrt komunizmu i fašizmu! U Kumrovcu “bal vampira”