17. siječnja 2022.

HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Mnogi bruje o obnovi bošnjačko-hrvatskog savezništva, evo što o tom misle Hrvati koje smo mi pitali

 

Danima već kroz medije dužnosnici HDZ-a BiH provlače tezu obnove savezništva s Bošnjacima

Mnogi danima bruje o obnovi-bošnjačko hrvatskog savezništva. Jedan je to od načina i strategija HDZ-a BiH da se dođe do željenih izmjena Izbornoga zakona.

 

Ovakvu strategiju želi i Andrej Plenković, predsjednik vlade Republike Hrvatske, koji je skloniji suradnji i savezu s Bošnjacima nego li sa Srbima.

On je to jasno i pokazao kada je na Dan pada Vukovara, 18. studenog, rame uz rame šetao s bošnjačkim članom Predsjedništva Šefikom Džaferovićem u Vukovaru.

Zoran Milanović ima nešto drugačiji pristup i bliži je ideji savezništva s Miloradom Dodikom, a što se Plenkoviću baš i ne sviđa.

Kampanja traje danima

Danima već kroz medije dužnosnici HDZ-a BiH provlače tezu obnove savezništva s Bošnjacima. Od HDZ-u bliskih medijskih djelatnika do pojednih svećenika.

“Eventualni reset hrvatske politike nikako ne znači zaokret prema suradnji sa Srbima. Sve pozitivne odnose treba unaprjeđivati, prije svega, u izgradnji europske države na daytonskim temeljima. Takva politika traži snažnije jačanje odnosa s Bošnjacima. Ključ opstanka države upravo je u stvaranju te koalicije. Treba se ponovno vratiti na temelje Washingtonskog, Daytonskog, Splitskog i mnogih drugih sporazuma te referendumske odluke o samostalnosti BiH. Narodi u Federaciji upućeni su jedni na druge. Na najgorči način iskušali su posljednjih desetljeća kako politika prijevara i političkih ratova ne daje rezultate”, piše, između ostalog, u kolumni u Večernjem listu HDZ-u BiH blizak Jozo Pavković.

Svećenik fra Luka Marković, koji povremeno zna napisati i nešto smisleno, također zagovara ovo savezništvo.

“Događaj u Banja Luci i Brčkom bi trebao biti upozorenje Bošnjacima da im je savez s Hrvatima potrebniji nego ikada. A potreban je i Hrvatima kako bi se sačuvao toliko potrebni mir, pogotovo na onim područjima gdje je u prošlom ratu bilo jako puno tragičnih sukoba”, piše fra Marković pa dodaje: “Vrijeme je za sporazuma po uzoru na onaj Tuđmana i Izetbegovića koji je završio sukobe između Hrvata i Bošnjaka”.

Sveučilišni profesor Mario Vasilj također je na sličnom tragu kao Pavković i fra Marković koji uvijeno pišu ono što je Čović nedavno najavio.

“Zato se krenulo u novu vrstu razgovora. Bez medijske pompe. Zato su Plenković i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nedavno bili u Sarajevu. Zato pomirljive izjave posljednjih dana. Jedino je Izetbegović prekjučer iskočio iz šina opet poručujući kako Hrvati popunjavaju više mjesta nego li im to pripada”, piše Vasilj.

Mit o savezništvu Bošnjaka i Hrvata

U hrvatskoj politici godinama postoji mitska priča o savezništvu Bošnjaka i Hrvata, o stranim tajnim službama koje su izazvale rat u Srednjoj Bosni i tomu sličnu. Ipak, činjenica je da je bošnjačka politika ta koja majorizira Hrvate, a ne obrnuto. Nejasno je zašto se sada Hrvati toliko trude da se pomire kada oni sami nisu niti izazvali nemire.

Ako je to dio šire strategije za dobivanje Izbornog zakona, OK, ali ako nije i ako od toga ne bude ništa? Što onda?

I na Bild.ba smo prije nekoliko dana postavili anketu s pitanjem čitateljima s kim bi Hrvati trebali strateški surađivati. Više od 50 posto ispitanika je za Srbe, desetak posto je za Bošnjake, dok su ostali za jake strane države. OVDJE možete glasovati i vidjeti rezultate ankete.

Zašto ne suradnja sa Srbima? 

Postavlja se pitanje zašto Srbi i Hrvati u BiH ne bi razvili dubinsku stratešku suradnju? Koga briga što će o tome misliti netko iz Brisela, američke administracije ili s Markovog trga. Zašto bi Hrvati u BiH morali biti antisrpsko topovsko meso i čuvari nečijih “viših politika”?

Zašto ne bi opovrgnuli i stogodišnju krvavu povijest i pokazali da mogu zajedno, ako mogu, a čini se da mogu?

Ako se Hrvati i Srbi u BiH mogu dogovoriti za suradnju na svim razinama, onda im brojniji Bošnjaci ne mogu ništa. Čak i da izaberu sva tri člana Predsjedništva.

Ako pak Hrvati obnove zazivani savez s Bošnjacima, Bošnjaci taj savez prekrše, ponovno izigraju Hrvate kao nakon Washingtonskog sporazuma i dogovore se konačno sa Srbima, a Hrvate skroz izbace iz igre, tko će onda odgovarati? Hoće li se Andrej Plenković ili netko iz Brisela čije, čini se, želje ispunjava, makar i počešati? O čemu će tada pisati ugledni svećenici i analitičari i kako će se Hrvatima vratiti politički subjektivitet? Je li netko na to pomislio?!

 

 

hb.hteam.org