Već prvog dana ruske agresije i invazije na Ukrajinu postavilo se pitanje je li BiH sljedeća na listi za taj scenarij. Dok rat bjesni i razaranja bjesni u Ukrajini, mnogi strahuju za budućnost i trgovinske politike se isprazne.
Bilo zbog rata u Ukrajini , bilo zbog rasta cijena, zabrinutost je pokrenula BiH. stanovnika na povećanu kupnju hrane. Iako još uvijek nema masovnih zaliha, mnoge trgovine i supermarketi sve više kupuju.
“Rat i nestašice još nisu zaboravljeni, a sve je sve skuplje. Dobro je kupiti. Za svaki slučaj”, kaže Mostarka kupujući 15 kg brašna u samoposluzi. Kao da se među mušterije uvukla neka tjeskoba, nema žamora ni smijeha, a pitanje koje ‘visi u zraku’ je: Hoće li biti rata?
Izjave predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH da nisu povećali spremnost svojih oružanih snaga djeluju donekle ohrabrujuće, a učinjen je značajan napredak u potpori Srbije rezoluciji UN-a kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu.
Dok su sve češći pozivi čelnicima Zapadnog Balkana da preuzmu odgovornost, zaustave zapaljivu retoriku i očuvaju mir, ozbiljne prijetnje unose tjeskobu, dok svijet uživo gleda patnje u Ukrajini i novi rat na europskom tlu.
“Nemoj kasnije znati da nisi znao”
Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini zaprijetila je da bi se sličan scenarij mogao dogoditi i u BiH.
“Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake za ulazak u NATO. Nemojte kasnije reći da niste znali”, napisala je na Twitteru. Nažalost, ovo prijeteće upozorenje bh. Saborska zastupnica, koja je, kao i njena stranka, mišljenja da BiH ne bi trebala biti članica NATO-a, ima jako dobre temelje.
Rusko veleposlanstvo u BiH u ožujku prošle godine iznijelo je svoj stav o pristupanju BiH NATO-u. “U slučaju praktičnog približavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak”, navodi se. Treba li ovu prijetnju shvatiti ozbiljno ili ne?
“NATO i EU imaju obavezu prema BiH”Zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić ne vidi pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u “ukrajinskom scenariju”.
“Mi smo u potpuno drugačijem položaju. Danas imamo EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i zapovjedništvo NATO-a, koje je ujedno i jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim državama članicama EU i NATO-a koje utječu na zbivanja u BiH. Uključujući, naravno, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a činjenica da trenutno nismo članica, mislim, ne mijenja bitno našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva”, rekao je Krešić za Večernji list BiH.
Jača inteligencija i uloga političara
Slično razmišlja i dr. Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za sigurnost, podsjeća da su NATO i međunarodne snage jamac Daytonskog sporazuma i da postoji razlika između BiH i Ukrajine. No, i dalje kaže da niti jedna zemlja na zapadnom Balkanu, koja ima pretenzije i odlučnost za ulazak u NATO i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije.
“BiH je spor geostrateški prostor a time i interes na čijem se području preklapaju interesi, a time i animoziteti Zapada i Istoka. “Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se toliko aktivirati obavještajni aparat s ciljem izazivanja raznih oblika destabilizacije”, rekao je Dizdarević za Deutsche Welle.
Posebno skreće pozornost na odgovornost regionalnih političara za stabilnost regije, a posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, za kojeg kaže da se nalazi u posebno teškom razdoblju.
“Ovo je vrijeme kada sve prethodne “igre s dvije stolice” dolaze do izražaja. Općenito, svi politički personifikatori vođenja politike u BiH u jednom teškom periodu – od njihovih odluka ovisi cjelokupna sigurnost i to je dobar znak da se još uvijek mogu racionalizirati i izdići iznad osobnih interesa”, kaže Dizdarević.
No, podsjeća da je Rusija sada suočena s ozbiljnim sankcijama na svim poljima te da na rat na ukrajinskom teritoriju dnevno troši gotovo milijardu dolara, čime nedvojbeno slabi svoj utjecaj.
“Ono što je važno je da ti političari ne podlegnu pritiscima, ucjenama koje dolaze iz Rusije, jer je važno shvatiti da se politika režima Vladimira Putina polako urušava”, zaključio je.
“Sukobi su već prisutni, ali nisu naoružani”
No, prof.dr. Darko Trifunović, ravnatelj Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kaže da postoji ozbiljna zabrinutost zbog izbijanja sukoba u BiH.
Ukrajina – Neki stručnjaci kažu da Rusija želi skrenuti pozornost s Ukrajine na druga područja
“To je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni, ali ne i oružani. Rusija sada želi skrenuti pozornost što dalje s Ukrajine i područja u kojima ima utjecaja, a tome pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju nečije tenkove koji dolaze pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. “Ali ono što daje nadu je da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine”, komentirao je Trifunović za DW.
Osvrćući se na ratove u Afganistanu, bivšoj Jugoslaviji, a sada Ukrajini, ističe da je riječ o zanimljivoj borbi NATO-a i Rusije, ali i da će ukrajinski rat otvoriti mnoge teške teme iz posljednjeg rata na Balkanu, ulogu Rusije u zločinima.u BiH.
“Srbija je najveća žrtva dugoročnih, hibridnih aktivnosti Rusije na Balkanu, uz BiH i druge zemlje bivše Jugoslavije.” Stoga je važno da političari jedni drugima pruže ruku i odgovore na pitanje služe li za zabludu naroda ili rade na privlačenju investicija i boljem životu svojih građana? Moja generacija je odrasla pod strašnom propagandom i naša je obveza biti promicatelji normalnog života, komentirao je, zaključivši da političarima zapaljive retorike treba omogućiti što manje mikrofona.
Sigurnosni kišobran za BiH
Prof. dr. Sličan stav u vezi s tim ima i predsjednica Atlantskog vijeća BiH Dijana Gupta. Političare zapaljive retorike, poput gospodina Dodika i gospođe Majkić, koji predstavljaju ovu državu i primaju vrlo visoke plaće od nje, a pritom rade protiv te iste zemlje i imaju takve sramotne radnje, zaista treba zabraniti politiku i Ne želim da, kao građanin BiH, zastupam takve osobe”, kaže Gupta za DW.
No unatoč svemu, kaže bh. stanovnici mogu mirno spavati, a njezini argumenti su prisustvo NATO-a u BiH kao “sigurnosnog kišobrana”.
“Sjedište NATO-a u Sarajevu je u BiH, a sada je poslana snažna poruka s još 500 vojnika u misiji Althea. Berlinski sporazum dao je mogućnost obrane u slučaju oružanog sukoba. Također, BiH je primljena u Akcioni program za članstvo, MAP, te smo ispunili značajan dio zahtjeva koje je Savez tražio od nas, te da BiH zauzima drugačiji stav od Ukrajine”, zaključuje Gupta.
More Stories
EKSPLOZIJA AFERE U SKIJAŠKOM SAVEZU: Cure imena i iznosi s Pavlekove liste za crni novac
Dok hrvatska mladost slavi, rigidna ljevica u njoj vidi samo „fašizam“ i „poluobrazovanost“
KRVLJU I JEDINSTVOM STVORENA JE DOMOVINA: Dok se u Kumrovcu klanjaju diktatoru, Hrvatska pamti žrtve komunističkih zločina