Ruska agresija na Ukrajinu je uzdrmala čitav međunarodni političko-sigurnosni poredak, posebice u Europi. Dok Zapad s jedne strane ulaže napore kako bi osigurao puni teritorijalni integritet Ukrajine i odvraćanje agresora, s druge strane se radi na prevenciji potencijalnog domino-efekta koji bi aktivirao pojedine neuralgične točke u svijetu te otvorio nova krizna žarišta, piiše Martin Mikulić, za Dnevnik.ba.
S velikom pozornošću se prate politički procesi u jugoistočnoj Europi, osobito u Bosni i Hercegovini. Dokaz tomu su pojačani kapaciteti EUFOR-a u BiH kao predostrožna mjera kojom se nastoji zadržati sigurnosna stabilnost, a o tome svjedoči i trenažni let francuskih borbenih aviona Rafalea koje je prihvatio zapovjednik operacije Althea u BiH.
No, pored navedenih događaja, ponajviše se ističe svojevrsni odgovor Sjedinjenih Američkih Država koje će uložiti iznimne političke i diplomatske napore kako bi očuvale stabilnost u jugoistočnoj Europi, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.
Naime, posebni izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, je 4. ožujka prilikom gostovanja u HRT-ovom Dnevniku najavio novi korak u produbljivanju strateškog partnerstva između SAD-a i Hrvatske te održavanje hrvatsko-američkog strateškog dijaloga koji bi se, kako se doznaje, trebao održati od 14. do 18. ožujka u Washingtonu.
Kako je posebni američki izaslanik otkrio, strateški dijalog Republike Hrvatske i SAD-a će biti sveobuhvatan. Pokrivat će područja obrane, politike, energije, obrazovanja, trgovine i ulaganja. Dakle, suradnja će se intenzivirati na gotovo svim poljima, a činjenica da bi razgovori trebali trajati nekoliko dana dovoljno svjedoči o ozbiljnosti ovog procesa.
Jedna od tema dijaloga će biti regija jugoistočne Europe, odnosno ambicija da njene zemlje ostvare značajne iskorake prema euroatlantskim integracijama. Upravo u tom kontekstu je Escobar istaknuo kako je Hrvatska preuzela ulogu snažnog vođe i dokazala da je vrlo važan partner u onome što SAD radi na Zapadnom Balkanu i svijetu. Važna tema će zasigurno biti i trenutna situacija u Bosni i Hercegovini, posebice imajući u vidu zajedničke napore SAD-a i Hrvatske na popravljanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH.
Pozicija Republike Hrvatske se može naslutiti iz izjave ministra vanjskih i europskih poslova Grlića-Radmana koji je ovih dana prilikom NATO sastanka u Bruxellesu razgovarao sa američkim državnim tajnikom Blinkenom. Radman je tom prigodom Blinkenu poručio kako je situacija u BiH ozbiljna te kako je važno potaknuti ključne političke procese, uključujući reformu Izbornog zakona.
Na sličnom tragu je bio i američki izaslanik Escobar koji je izjavio kako je reforma izbornog zakonodavstva „nužna i hitna“ te je pozvao pregovaračke strane da se „kreću velikom brzinom kako bi osigurali da se izbori održe po najboljim mogućim uvjetima“. Nešto precizniju poruku je ovih dana također poslalo 6 američkih senatora koji su u prijedlogu rezolucije poručili kako „pozivaju sve stranke u BiH da provedu izbornu i ciljanu ustavnu reformu prije Općih izbora 2022. godine“.
Iz navedenog se može iščitati kako status quo nije prihvatljiv Hrvatskoj, ali ni Sjedinjenim Državama te kako će obje zemlje uložiti zajedničke napore s ciljem provedbe relevantnih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, a čijom bi se implementacijom uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu. Samim time, bili bi stvoreni preduvjeti za održavanje općih izbora u BiH, što bi značajno doprinijelo stabilizaciji BiH i njenoj funkcionalnosti.
Najavljeni hrvatsko-američki strateški dijalog bi trebao rezultirati usklađivanjem pozicija te pojačanim diplomatskim naporima kojim će se prvenstveno osigurati stabilnost u jugoistočnoj Europi, ali i ambicijom da se potakne značajan napredak zemalja Zapadnog Balkana u procesu pristupanja euroatlantskim integracijama.
Strateški dijalog ujedno znači kako Republika Hrvatska pripada odabranom krugu zemalja s kojima SAD održava najbliskije i najambicioznije savezničke odnose. U tom smislu, važno je podsjetiti kako je Hrvatska krajem listopada prošle godine sa SAD-om ušla u program izuzeća od viza (Visa Waiver Program) te u Global Entry program kojega od europskih zemalja, pored Hrvatske, sa SAD-om imaju samo Njemačka, Švicarska i Velika Britanija.
Nadalje, sredinom veljače je američki nosač aviona USS Harry S. Truman doplovio u Split. To je već dio tradicije prema kojoj SAD raznim brodovima svake godine dolazi u hrvatske vode i u Split.
Ukoliko svemu ovome dodamo činjenicu kako je Hrvatska početkom godine sa Sjedinjenim Državama također dogovorila kupnju borbenih oklopnih vozila Bradley, onda je jasno kako je ukupna razina američko-hrvatskih bilateralnih odnosa na izuzetno visokoj razini u svakom aspektu, a strateški dijalog je očigledan pokazatelj kako će se ionako snažna suradnja između transatlantskih partnera svakim danom dodatno produbljivati i pojačavati.
Jedno je sigurno – SAD neće dozvoliti prelijevanje ukrajinske krize na jugoistočnu Europu, a ključni strateški partner u ostvarivanju tog cilja je Republika Hrvatska.
About The Author
