Samozvani “zaštitnik države” a zapravo njezin glavni rasturač Željko Komšić, sudeći prema online istraživanju jednog sarajevskog portala, čini se, odlazi na političko smetljište. Na upit kojem kandidatu za Predsjedništvo BiH (iz Federacije BiH) će te dati svoj glas na predstojećim listopadskim izborima samo 16 posto sudionika ankete odgovorilo je Željku Komšiću, čak 40 posto njih namjerava podržati kandidata udružene bošnjačke oporbe SDP-ovog Denisa Bećirovića, a 27 posto kandidata SDA Bakira Izetbegovića.
Iako spomenuto istraživanje javnog mjenja nije rađeno prema zanstvenoj metodi, uz napomenu da se s jednog uređaja moglo glasovati samo jednom, ono je, bez sumnje, indikator promjene raspoloženja, prije svega u bošnjačkom biračkom tijelu, s obzirom na pretpostavljenu strukturu posjetitelja tog portala.
Podrška gotovo svih bošnjačkih oporbenih stranaka Bećiroviću ponovo je, čini se, probudila nadu bošnjačke javnosti da je moguće smijeniti SDA s vlasti na svim razinama pa tako i u Predsjedništvu BiH. S druge, pak, strane za Bakira Izetbegovića poraz na izborima za člana Predsjedništva BiH bio bi i njegov osobni poraz i pitanje je bi li mogao nakon tog ostati na čelu stranke. Zato će lider SDA učiniti sve što je u njegovoj moći da takav izborni ishod spriječi. Svaki glas će biti u toj utrci važ
an i ni jedan ni drugi neće moći priuštiti si luksuz da se u toj bitci dio glasova usmjerava Komšiću.
Komšić je, pak, s druge strane ostao bez “streljiva”. “Mitraljezac”, koji je pred prošle izbore “svoju vruću cijev okretao prema Mostaru”, dok su njegovi simpatizeri “nabijali na kolac” Dragana Čovića i prijetili silovanjem bivšoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović-više nema od koga spašavati državu. Dragan Čović nije kandidat za Predsjedništvo i neće biti u prilici “djeliti Bosnu”, čime su Komšić i njegovi trabanti plašili Bošnjake pred prošle izbore. Nije ni Milorad Dodik, s kojim bi Čović to tobož radio. Komšić se, neočekivano, našao u situaciji da nema od koga “spašavati državu”.
Drugi mogući razlog zbog kojeg Komšić gubi tlo pod nogama je njegova politika mržnje prema Hrvatima, koju kamuflira mržnjom prema HDZ-u i HNS-u, forumu koji okuplja sve hrvatske političke stranke, politika kojom je BiH zavađao sa susjedima, posebno Hrvatskom bez čije potpore se BiH ne može ni milimetar pomjeriti na europskom putu. Čini se da je i dobar dio Komšićevih birača sit takve politike, a dio njih, uvidio da glasajući za Komšića oduzimaju pravo svojim susjedima Hrvatima da biraju svog predstavnika u državni vrh, produbljuju jaz između dvaju naroda, dok zemlja sve više nazaduje. K tomu, pitaju se ima li smisla da u Predsjedništvu BiH sjede dva SDA-ova političara- jedan autentični i drugi koji “drži ljestve” toj stranci šuteći o njihovim brojnim kriminalnim aferama.
Suočen s naglim padom popularnosti Komšić, dojam je, sada očajnički pokušavao privući pozornost na sebe pozivajući kandidate za bošnjačke članove Predsjedništva BiH da se obvežu kako će spriječiti da Čović bude imenovan za predsjedatelja Vijeća ministara. Premda Čović ni jednom nije spomenuo da ima ambiciju biti na toj dužnosti, Komšić tom izjavom pokazuje kako mu on makar i kao fikcija silno treba kao pogonsko gorivo za podizanje s političkog dna.
Na ovu njegovu glupost još se nitko nije “upecao”, a vjerojatno i neće. Komšić naime, svojim, bivšim i sadašnjim političkim gazdama nudi da potpišu “račun bez krčmara” prije nego budu poznati izborni rezultati i gura ih da uvedu BiH u novu još dublju krizu, koja bi usliiedila ukoliko na ovu dužnost ne bi bio izabran onaj kojeg predloži stranka ili stranke koje dobiju većinsku podršku hrvatskih birača.
Da bi Komšić, uistinu, otišao u ropotarnicu povijesti nije dovoljno da ga odbaci bošnjačko biračko tijelo. I 16 posto podrške bošnjačkih birača, naime, još uvijek je, s obzirom da su Bošnjaci četiri i pol puta brojniji od Hrvata, dovoljno da on ponovo zasjedne u stolicu hrvatskog člana Predsjedništva. Bošnjacima u odbacivanju Komšića kao jednog od glavnih kamena smutnje u hrvatsko-bošnjačkim odnosima i razvaljivanju države, sada treba i pomoć Hrvata, koja se ogleda u nevelikom naporu- trebaju u što većem broju izaći na birališta 2. listopada.
I da ne zaboravimo, eventualni ponovni izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ovaj put, neizostavno, treba osporiti pred Ustavnim sudom BiH kao protuustavan, a mogući izbor kandidatkinje Hrvatskog Narodnog Sabora BiH na predstojećim izborima za članicu Predsjedništva ne smije biti razlog za odustajanje od izmjena Izbornog zakona, sukladno presudi u predmetu Ljubić, jer njezin izbor ne znači da su otklonjene mogućnosti da se majorizacija u izboru hrvatskog člana Predsjedništva ponovi u nekom idućem izbornom ciklusu.
Piše: Milan Šutalo
More Stories
DRUGI PIŠU: Davor Marijan o Ahmićima, Haškom sudu i ‘suočavanjima s prošlošću’
ODGOVOR KOJI JE UTIŠAO SABORNICU: Mlinarić Ćipe očitao lekciju Daliji Orešković i Zoranu Šprajcu
ZAJEDNICA UTEMELJITELJA HDZ-a ŽESTOKO OPLELA PO MESIĆU: ‘DISTANCIRAJTE SE OD NOTORNOG LAŽOVA’