Pred novom migracijskom krizom?
U svjetlu nove francusko-talijanske kontroverze oko migranata, Bruxelles se kani boriti protiv ilegalne migracije na središnjem Mediteranu novim akcijskim planom. No, veći izazov bit će zapadni Balkan, 
vjerojatno najaktivnija ruta prema Europi, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Humanitarni brod Ocean Viking sa 234 migranata uključujući 57 djece plutao je gotovo tri tjedna u međunarodnim vodama. Naposljetku je brod pod norveškom zastavom kojim je upravljala francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée preusmjeren prema Toulonu u Francuskoj jer mu Rim nije dopustio pristup u talijanske luke.
Incident je izazvao diplomatski spor između dviju Italije i Francuske.
“Moramo imati na umu da velika većina ljudi koji danas stižu tom srednjomediteranskom rutom ne treba međunarodnu zaštitu”, rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Mnogi od tih migranata bili su pretežito iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su se zaposliti u EU-u, dodala je.
Unija već godinama pokušava postići dogovor o tome kako raspodijeliti migrante i tražitelje azila. Prošli tjedan Europska komisija iznijela je Akcijski plan za središnji Mediteran, predloživši niz mjera za rješavanje izazova na toj ruti.
Akcijski plan ima za cilj suzbijanje ilegalne migracije na Sredozemnom moru i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica EU-a. Suradnja sa zemljama podrijetla migranata i tranzitnim zemljama treba biti intenzivirana, iregularne i nesigurne migracije treba obeshrabrivati te predložiti rješenja na području potraga i spašavanja migranata.
Komisija je najavila da će slični akcijski planovi biti pripremljeni za migracijske rute na istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu.
Po povjerenici Johansson, akcijskim planom želi se i ubrzati primjenu mehanizma solidarnosti, koji je u lipnju ove godine dogovorilo 19 država članica EU-a.
Po tom dogovoru, članice trebaju preuzeti 8000 izbjeglica spašenih na plažama ili kod mediteranskih obala južnih država članica.
No spor između Francuske i Italije već ugrožava taj dogovor. Nova desničarska vlada u Rimu radije uopće ne bi dopustila privatnim spasilačkim brodovima s migrantima da pristanu u talijanske luke.
Pariz je na to poručio da neće primiti 3500 migranata iz Italije i pozvao je druge članice EU-a da suspendiraju sudjelovanje u europskom mehanizmu relokacije migranata i da usvoje slične mjere.
Pitanje raspodjele izbjeglica
Italija, Grčka, Cipar i Malta zajednički su kritizirale druge države članice što ne čine dovoljno kad je riječ o raspodjeli tražitelja azila. Upozorili su da samo mali dio migranata koji stiže u te četiri zemlje bude relociran po sadašnjem europskom sustavu.
Po Komisiji, do sada je samo 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. Plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja lipnja 2023. godine.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti imao “apsolutno nedovoljne rezultate”.
Dodao je da druge države nisu spremne preuzeti odgovornost kada su brodovi s gotovo 1000 spašenih migranata danima čekali kod talijanske obale da se odredi u koju će luku pristati. Oprezno je pozdravio plan EU-a i naglasio važnost oživljavanja plana za distribuciju migranata dogovorenog u lipnju.
Po mišljenju Španjolske, europske mediteranske zemlje već su dokazale svoju fleksibilnost kad je riječ o provedbi učinkovitih procedura kako bi se pomoglo u suzbijanju iregularnih migracija, poboljšalo vraćanje migranata i osigurala bolja potpora azilnog sustava.
Rekordni broj migranata u Njemačkoj i Belgiji
Njemački veleposlanik u Rimu Viktor Elbling komentirao je na Twitteru 11. studenoga: “Italija čini puno kad je riječ o migracijama, ali nije jedina: 154.385 tražitelja azila u Njemačkoj u razdoblju od siječnja do rujna 2022., 110.055 u Francuskoj, 48.935 u Italiji. To je 0,186 posto njemačke populacije, 0,163 posto francuske i 0,083 posto talijanske”.
Njemačka savezna policija ove je godine do sada registrirala 75.934 neodobrenih ulazaka u Njemačku. U rujnu bilo je 12.700 neodobrenih ulazaka te 13.400 u listopadu.
Zadnji put da je Njemačka imala peteroznamenkaste mjesečne podatke bilo je za vrijeme migracijske krize u veljači 2016. godine.
Belgija je nedavno registrirala više od 4000 zahtjeva za azilom na mjesec i teško pronalazi smještaj za tražitelje azila. Belgija je godinama zagovarala zajednički europski pristup i podržava europski mehanizam za relokaciju migranata, ali pod uvjetom da se tražitelje azila zaista registrira u zemlji dolaska i da se spriječi sekundarna kretanja.
More Stories
Zaboravljeni putnici treće klase: Tragična odiseja naših ljudi na brodu koji „nije mogao potonuti“
Objavom kandidature Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH prestaje svaka iluzija o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
PRAVNA POBJEDA S GORKIM OKUSOM: Marijačić dokazao klevetu, uslijedila žestoka odmazda „lijevih“ udruga.