Demograf Stjepan Šterc, komentirajući za Narod.hr najnovije demografske pokazatelje, dramatičnim je izrazima opisao demografska kretanja i pozvao na odgovarajuću političku reakciju.
Dr. Šterc, predstojnik Odjela za demografiju i hrvatsko iseljeništvo i voditelj istoimenog studija na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, podsjeća da je depopulacija uvjetovana iseljevanjem i prirodnim padom pučanstva.
“Izrazita depopulacija zabilježena popisom stanovništva 2021. godine u visini 413.056 osoba ili 9,64 posto ukupne populacije, uvjetovana je iseljavanjem i prirodnim padom u okvirnom odnosu 56 prema 44 posto”, napominje Šterc.
Demografski potop, nestanak najvrjednijeg potencijala
“Prirodni nestanak hrvatske domicilne populacije s takvim relativnim udjelom u ukupnoj depopulaciji i s apsolutnim vrijednostima u desetgodišnjem među popisnom razdoblju na razini oko 170.000 osoba, nedvojbeno je demografski potop u slobodi s posljedicama u budućnosti kojih još uvijek nismo svjesni”, upozorava.
Šterc kaže kako su ti podatci poziv na uzbunu: “Nestanak u tom obimu najvrjednijeg društvenog, prostornog i nacionalnog potencijala i osnovnog čimbenika gospodarske i svake druge uređenosti, svakog bi racionalnog u zemlji trebao zabrinuti i usmjeriti u javnom djelovanju na prihvaćanje stvarnosti i političkog postupanja prema tom strateškom pitanju prvog reda veličine značenja”.
“Priložena tablica”, pojašnjava Šterc, “jasno pokazuje trendove broja rođenih i umrlih i posebno prirodnog pada, a ne negativnog prirodnog prirasta kako se čak i u službenim dokumentima DZS-a navodi”.
Nije prirast, nego pad, upozorava Šterc
Šterc napominje da prirast sam po sebi ne može biti negativan po logici stvari, “već se radi o prirodnom padu ili negativnom prirodnom kretanju”.
“Silina prirodnog nestanka se ubrzava, a izgubiti u samo tri godine (2020.-2022.) 71.197 osoba, najavljuje nastavak destrukcijskih razmjera. Posljedice su izravne na sve temeljne državne sustave, gospodarstvo u cjelini i praktički na sve djelatnosti u društvu i prostoru.
Po njegovim riječima, sami podatci o iseljavanju ne bi bili toliko zabrinjavajući kad bi uslijedila odgovarajuća reakcija na njih.
“Iseljavanje uglavnom mladih obrazovanih i mladih obitelji s djecom i ne bi trebalo biti takvih destrukcijskih razmjera kao prirodni nestanak, kad bi se prema njima postavili poticajni investicijski i povratnički modeli slični kao npr. U Irskoj, Izraelu, Poljskoj ili Mađarskoj”.
Stoga smatra da bi morala uslijediti prikladna politička reakcija na taj prirodni pad, odnosno “nestanak”.
Demografski potop ne može se politički mirno promatrati
“Pokazatelji i trendovi prirodnog kretanja ili konkretnije prirodnog pada ili nestanka se prije svega ne bi smjeli politički mirno promatrati, niti ih politički tretirati kao usputno pitanje koje se događa i drugima posvuda”.
“Upravo bi ovakav prirodni nestanak najvrjednijeg što bilo koja zemlja može imati, trebao konačno hrvatske političke izvršitelje zabrinuti i usmjeriti na postupanje sukladno strateškom značenju demografske problematike za hrvatsku sadašnjost i budućnost i posebno sukladno znanstvenoj logici i znanstvenim zakonitostima i rješenjima, ne želimo li mirno promatrati vlastiti nestanak”, upozorava Šterc.
Stoga zaključuje: “Zato su nam razum i politička volja s ovakvim prirodnim nestankom postali nužnost, bez koje će nastavak sličiti poput povijesnog usuda”.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
hb.hteam.org
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
More Stories
Zaboravljeni putnici treće klase: Tragična odiseja naših ljudi na brodu koji „nije mogao potonuti“
Milijuni hrle na Jadran: Hrvatska ruši sve rekorde u 2026. godini.
PRAVDA ZA UVREDE: Sud kaznio novinarku Novosti i tajnika SNV-a zbog napada na ugled Ivice Marijačića