Iako nikada nije dobivena suglasnost Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, nađena je zakonska mogućnost da se preko puta zgrade Predsjedništva BiH postavi spomenik kralju Tvrteku I Kotromaniću. Iz razgovora sa članom komisije Farukom Kapidžićem doznajemo da su glavnu ulogu odigrali on i načelnik općine Centar Srđan Mandić, koji je dao privremenu dozvolu za korištenje javne površine. Dozvola za izložbu je izdana, cijena najma je simbolična, a vrijedi do kraja rujna. No, apsolutno je nerealno očekivati da će nakon isteka dozvole spomenik biti uklonjen…
Spomenik kralju Tvrtku I. Kotromaniću, koji je u noći s 28. na 29. kolovoza postavljen ispred zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu, već je izazvao brojne polemike i rasprave u javnosti te je, kako je istaknuo povjesničar Husnija Kamberović, postao instrument za nove političke manipulacije i podjele u Bosni i Hercegovini.
Iako se tijekom traženja idealne lokacije za spomenik najviše govorilo o dozvolama i suglasnostima, prije svega Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH , nakon postavljanja spomenika, gradonačelnik Sarajeva Benjamina Karić , nije dao adekvatan odgovor na pitanje postoje li te kakve su dozvole dobivene za postavljanje ovog spomenika.
Akademski kipar Stijepo Gavrić , autor spomenika, kratko se dotakao ove teme : „Najviše osjećam umor, ali osjećam i zadovoljstvo jer je nakon toliko čekanja, nakon gotovo izgubljene nade, rješenje pronađeno i postavljeno u pravo mjesto – doduše s privremenom dozvolom, ali je tu.“
Ova tvrdnja kipara Gavrića otvorila je niz pitanja – od toga o kakvoj se dozvoli radi i što ona podrazumijeva, preko pitanja tko ju je dao, pa sve do roka na koji je dozvola izdana.
Odgovore na ova pitanja potražili smo od Faruka Kapidžića, člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH , koji je djelomično dao odgovore na društvenim mrežama. Iz razgovora s njim doznajemo da zapravo još uvijek nema suglasnosti ovog povjerenstva, ali da je nađena zakonska mogućnost da se povjerenstvo zaobiđe.
Veliku ulogu u tom smislu imao je načelnik Općine Centar Srđan Mandić , mnogo veću nego što je načelnik Karić istaknuo, kratko napisavši da je Mandić “dao doprinos odabiru lokacije u skladu sa svojim nadležnostima”.
KAKO JE ZAOBILAZENO POVJERENSTVO ZA OČUVANJE NACIONALNIH SPOMENIKA
Ipak, krenimo redom. Nakon što je najavljeno da će Grad Sarajevo financirati i započeti realizaciju ovog projekta, postavilo se nekoliko pitanja. Prije svega kako će taj spomenik izgledati. Prema riječima Faruka Kapidžića, obratio mu se načelnik Karić tražeći pomoć.
“Imali su nacrt natječaja za koji sam joj rekao da nije dobro postavljen. Rekao sam joj da se mora dati i cijena spomenika, a ona je rekla da Grad Sarajevo može izdvojiti 250.000 KM i da ne može više. Što se tiče sastava žirija, zamolila me da budem predsjednik žirija. Sudjelovao sam u pisanju teksta natječaja i stiglo nam je sedam radova, malih maketa” , kaže Kapidžić za Žurnal, ističući da je odabrano najbolje rješenje, ponajviše zbog simbolike koju nosi.
Međutim, problem je nastao kada je trebalo ishoditi suglasnost za mjesto postavljanja spomenika. Podsjetimo, već je pisano da se članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Anđelina Ošap Gaćanović ne slaže s postavljanjem spomenika ispred zgrade Predsjedništva BiH.
“Njeno objašnjenje je bilo da se on ne može zvati bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, jer je on srpski kralj. Ovo je duboka politička ofenziva iz Beograda, njihove SANU. Jednostavno, nemoguće je da ovdje bude nešto bosansko “, smatra Kapidžić.
Nakon toga počelo se razmišljati o drugim potencijalnim lokacijama – od trga ispred zgrade Parlamenta BiH, preko nogostupa na Marindvoru, pa sve do Pofalića, za što je Grad Sarajevo već potrošio nekoliko tisuća maraka, o čemu smo pisali. oko.
Kako nam je rekao Faruk Kapidžić, on je osobno zamolio gradonačelnika Karića da ne dozvoli postavljanje spomenika na Pofalićima, navodeći da će se naći modalitet da se on postavi ispred zgrade Predsjedništva BiH.
“Spomenik mora biti ili ispred zgrade Predsjedništva BiH ili ga ne smije biti nigdje. To je bio moj princip, da mora biti na tom mjestu, jer sve drugo je poraz. “Ona je povukla prijedlog za Pofaliće s Gradskog vijeća, a ja sam tada rekao da ćemo naći način da spomenik postavimo ”, tvrdi Kapidžić.
Što je, u biti, taj modalitet podrazumijevao? Naime, iskorištena je prilika da se zaobiđe Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, točnije njena članica Anđelina Ošap Gaćanović, dajući Općini Centar privremenu dozvolu za zakup javne površine.
I to je upravo ono što je učinjeno – Grad Sarajevo i gradonačelnik Benjamina Karić podnijeli su zahtjev, Općina Centar na čelu sa Srđanom Mandićem izdala je privremenu dozvolu za korištenje javne površine na mjestu gdje je spomenik postavljen, a za Kako se navodi, izložba je nazvana “Srednjovjekovna bosanska država – Kralj Tvrtko I Kotromanić”.
“Istim modalitetom je rađeno i za spomenik Mirzi Delibašiću, rađeno je po istom principu, kafane se otvaraju bez pitanja Komisije… Zahtijevao sam i tražio, a poslat je zahtjev za cvjetnjak, zelenu površinu gdje bi se radilo. poprsja su. S obzirom da gradonačelnik nema zakonsku mogućnost zakupa ako je zelena površina, to je malo specifično, pa su odlučili da to bude na ovom asfaltiranom dijelu, ispred te zelene površine”, pojašnjava Faruk Kapidžić novinarima. Žurnala, najavljujući i druge projekte s tog dijela:
“To nije loše s obzirom da će se raditi popločavanje cijelog dijela, kao što je urađen i sarajevski tepih, radit će se rješenje i za ovaj dio, tako da će se taj dio oko spomenika samo “ubaciti” u zelena površina.”
Ovdje dolazimo do detalja same dozvole koju je izdala Općina Centar. Prvo, izložba pod spomenutim nazivom još uvijek nigdje nije javno spomenuta. Drugo, Žurnal doznaje da je dozvola za korištenje javne površine izdana na rok od dva mjeseca , a istječe zadnjeg dana rujna 2023. godine. I na kraju, Grad Sarajevo će za dvomjesečni zakup javne površine platiti ukupno 120 KM neto, odnosno 140 KM bruto.
U tom smislu postavlja se pitanje što će biti nakon isteka tog roka. Kapidžić je na ove navode nedvosmisleno odgovorio:
“To je privremena dozvola za korištenje javne površine koja se produljuje i može se produžiti na 100 godina. U tom slučaju Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na to ne može utjecati. I ako je bilo pritisaka iz RS-a preko komisije, po istom principu po kojem Angelina nije dala da se spomenik postavi, neću dozvoliti ni ja da se pomjeri. To je moje pravo. Dakle, spomenik je tu, usidren je i tu će i ostati.”
Dakle, za ljude koji su bili zaduženi za postavljanje spomenika ispred zgrade Predsjedništva najvažniji zadatak bio je upravo to – postaviti ga. Nakon reakcije javnosti kakvoj svjedočimo, apsolutno je nerealno očekivati niti da općinski načelnik ponovno ne izda privremenu dozvolu za korištenje javne površine, niti da nadležne inspekcije reagiraju na način da spomenik bude uništen. poništava se ako se eventualno ponovno ne izda privremena dozvola.
Kada je riječ o izložbi koja se spominje u samom rješenju o privremenoj dozvoli, Faruk Kapidžić je rekao da se “vjerojatno priprema neka manifestacija, izložba”, te da je “vrlo vjerojatno da će možda jednom godišnje biti ovo obilježavanje sv. našu srednjovjekovnu povijest koju nam pokušavaju ukrasti”.
(zurnal.info)
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
hb.hteam.org
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
More Stories
Objavom kandidature Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH prestaje svaka iluzija o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
Granični apsurd: Peternel ogorčen zbog kaosa na prijelazu s BiH
PRAVNA POBJEDA S GORKIM OKUSOM: Marijačić dokazao klevetu, uslijedila žestoka odmazda „lijevih“ udruga.