SUĐENJE/20 godina zatvora za zločin nad zarobljenicima u Vitezu

 

Sud BiH donio je presudu kojom je Almir Sarajlić osuđen na 20 godina zatvora za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Viteza, dok je sedam bivših pripadnika Armije BiH oslobođeno optužbi.

 

Sudsko vijeće proglasilo je Sarajlića krivim za ubojstva 12 zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) počinjena 22. prosinca 1993. godine, a oslobodilo optužbi bivše zapovjednike i pripadnike 325. brigade Armije BiH Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahija, Nijaz Sivra, Rušit Nurković, Sadik i Šaćir Omanović i Kasim Kavazović.

Vijeće je, pozivajući se na svjedoka K-3 kao očevica ubojstava, kao i na izjave drugih svjedoka, zaključilo da su vojnici HVO-a u zaseoku Šafradini, kod Križančeva Sela i Dubravice, izašli iz podruma i spustili svoje oružja, te da su ih nakon maltretiranja Sarajlić, Omanovići i Kavazović odveli do stotinjak metara udaljene Sarajlića kuće, koja im je naredila da uđu u tranše.

“Pratio ih je K-3… Vidio je da puca samo Almir Sarajlić, a ostali su samo bili prisutni, čak je čuo Sadika Omanovića kako pita: ‘Šta je napravio?’”, rekla je predsjedavajuća Vijeća Jasmina Ćosić. Dedović.

Dodala je da su brojni svjedoci naveli da postoje priče da je Sarajlić počinio ubistva, a da su neki od njih u tom kontekstu spominjali i Omanovića i Kavazovića. Kako je pojasnila, Vijeće je poklonilo vjeru svjedokinji K-3, koja je vidjela samo Sarajlića kako puca.

Ćosić Dedović je rekla da Vijeće ne vjeruje tvrdnjama Odbrane da je Sarajlić u to vrijeme bio na drugom mjestu, kao ni da je iskaz K-3 rezultat dugogodišnjeg sukoba sa optuženim. Predsjedavajuća je kazala da je Vijeće iskaz K-3 ocijenilo vjerodostojnim, navodeći da je on fizički napadnut u istrazi, te da mu je Sarajlić nudio razne stvari.

Sarajlić je osuđen prema zakonima bivše SFRJ, a Vijeće je ocijenilo da je maksimalna kazna opravdana.

Optužnicu protiv Tarahije, bivšeg zapovjednika Treće bojne 325. brigade i Nurkovića, koji je bio pomoćnik zapovjednika brigade za moral, Vijeće je ocijenilo vrlo problematičnom i konfuznom.

Ćosić Dedović je rekla da se dvojica optuženih, koji su bili prisutni prilikom zarobljavanja vojnika, terete kao suizvršitelji u ubojstvu, te da u činjeničnom opisu postoje elementi zapovjedne odgovornosti.

“Dokazi ne potvrđuju da se Tarahija i Nurković mogu dovesti u vezu sa maltretiranjem zarobljenika”, rekla je sutkinja, ističući da je Tarahija prekinuo maltretiranje i rekao da su zarobljenici odvođeni u Počulicu i predavani Vojnoj policiji.

Ćosić Dedović je dodao da nije jasno koji je trebao biti propust Nurkovića u situaciji kada je komandant bio prisutan na terenu.

A točku optužnice koja tereti Sivru, bivšeg pomoćnika zapovjednika 325. brigade za osiguranje, Vijeće je ocijenilo konfuznom i nerazumljivom. Tužiteljstvo, smatra Vijeće, nije dokazalo da je Sivro posredovao u puštanju Sarajlića i Omanovića iz pritvora, gdje su bili zatvoreni zbog nezakonitog prebacivanja civila s teritorija Armije BiH na područje pod kontrolom HVO-a, koje je sigurnosni problem.

Odbačena je i tvrdnja da je Sivro naredio strijeljanje zarobljenika kako ne bi pričali o prebacivanju preko reda i time on odgovarao.

“Nikakvi dokazi za to nisu izvedeni. K-3 nije rekao da je Sivro bio prisutan, a kamoli da je izdao naredbu”, rekla je predsjedavajuća.

Ona je kazala da je dokument u kojem stoji da je “po Sivrinom naređenju strijeljano 12 ustaša” operativni podatak organa sigurnosti. Vijeće nije poklonilo vjeru svjedoku koji je tvrdio da je Sivro izdao tu naredbu.

Prvostupanjskom presudom nisu izvedeni jasni i konkretni dokazi protiv Purića, bivšeg zapovjednika 325. brigade, koji je optužen da je znao ili je bilo razloga znati da njegovi podređeni pripremaju kazneno djelo, kao i da ne kažnjavajući počinitelje.

“Purić je  de jure  bio nadređen u 325. brigadi… međutim, on je tu dužnost preuzeo desetak dana prije akcije, nije se snašao i imao je niz opstrukcija”, rekao je Ćosić Dedović.

Dodala je da nije dokazano da je znao ili mogao znati za zločin, te da Vijeće nije prihvatilo iskaz svjedoka koji je rekao da je Purić bio prisutan kada je pretpostavljena komanda pozvana telefonom s pitanjem tko je ubio. zatvorenici.

Predsjednica je rekla da je Purić četiri dana nakon akcije smijenjen s dužnosti zapovjednika Taktičke grupe “Sjever”, a mjesec dana kasnije i s dužnosti zapovjednika 325. brigade. Navela je kako nema dojava da je Purić bio obaviješten o zločinu, te da nije bio dužan baviti se medijskim napisima jer se tada vodila propaganda s lažnim informacijama.

Purić je optužen i za ubojstvo civila Matilde Franjović i Kate Alilović. Vijeće je zaključilo da su stradali u samoj zoni borbenih dejstava te da se ne može prihvatiti da je počinjen zločin nad civilnim stanovništvom. Vijeće nije pronašlo dokaze da su u akciji spaljene kuće i opljačkana imovina. Akcija od 22. prosinca, kako je rekao Ćosić Dedović, bila je dio akcije “Prozor” koja je planirana na višoj razini.

“Koji su razlozi naveli Tužiteljstvo da ovu akciju nazove napadom na vojnike HVO-a Vijeću ostaje nepoznato”, rekla je Ćosić Dedović.

Protiv izrečene presude dopuštena je žalba.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

hb.hteam.org
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️