Bošnjački čelnik morao je pristajati na brojne trule kompromise tijekom rata, ali je i brojne sam kreirao pa poslije povlačio vlastiti potpis s njih, čime se nastavljao rat u Bosni i Hercegovini koji je potrajao pune tri i pol godine.
U jeku najžešćeg bošnjačko-hrvatskoga rata predsjednik Alija Izetbegović postigao je dogovor sa srpskom stranom po kojemu je prihvatio ponudu o definitivnoj podjeli “Bosne” preko referenduma. Iz današnje političke perspektive čak i pomisao na takvo što predstavlja herezu zbog koje se teško sotoniziraju pojedinci koji iznose bilo kakve ideje koje nisu u skladu s naukom “naroda i partije”. Naime, 16. rujna 1993. godine Alija Izetbegović u Ženevi je potpisao zajedničku srpsko-muslimansku deklaraciju, a koja se pak naslanja na Ženevsku mirovnu konferenciju o ustavnom uređenju Unije Bosne i Hercegovine. A to je pak podrazumijevalo uspostavu unije triju republika, a na ovome dokumentu nedostajao je još samo potpis predstavnika Herceg Bosne Mate Bobana. Točka 5. sporazuma Izetbegović – Krajišnik, koji su potpisali i međunarodni posrednici Thorvald Stoltenberg i David Owen, zapravo daje za pravo odcjepljenje Republike Srpske. I to mirnim putem nakon provedenog referenduma.
Izlazak na more
Tako se predviđa osnivanja radne skupine za neriješena pitanja teritorijalnog razgraničenja između dviju republika u zamišljenoj Uniji Bosne i Hercegovine. Zanimljivo je kako su u te planove uključili područje Brčkog, Bosanske krajine, doline Neretve, istočne Bosne i planine Ozren “vodeći računa o prirodnom pravu pristupa moru ovih dviju republika”. – Ovo se dodaje već preuzetim obvezama o traženju trajnog rješenja za upravu nad područjem Sarajeva u iduće dvije godine. Nakon pronalaska obostrano prihvatljivoga rješenja teritorijalnog razgraničenja triju republika koje će činiti Uniju, a za vrijeme prve dvije godine postojanja te Unije, mora biti pripremljen i proveden referendum. O datumu održavanja moraju se složiti sve tri strane, a pitanje građanima svake od republika bit će slažu li se da i dalje ostanu u Uniji ili je žele napustiti. U slučaju raspada Unije, sva prava Unije republika BiH, uključujući i članstvo u Ujedinjenim narodima, bit će automatski prenesena na republiku s pretežito muslimanskim stanovništvom – ističe se u dokumentu. Ovaj je zaključak osobno potpisao Alija Izetbegović, čiji politički sljedbenici iz SDA i DF-a danas spočitavaju predstavnicima “trojke”, koju čine SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, da čak i dogovore sa Srbima i Hrvatima o europskome putu zemlje proglašavaju izdajom. Taj je dokument, doduše, bio i poticaj za prekid neprijateljstava i rata, do čega, međutim, nije došlo. Predviđao je trenutačni prekid svih neprijateljstava i vojnih sukoba između Armije BiH i Vojske Republike Srpske. I to, zanimljivo je, kada je bošnjačka vojska u najžešćoj ofenzivi u dolini Neretve, kada je počinjeno na desetke masovnih zločina, te napose u središnjoj Bosni, koja je pretrpjela najveću kalvariju kod Hrvata. Sporazumom iz Ženeve, koji nije bio jedini takve vrste, tražila se i uspostava izravne komunikacije između vojnih zapovjednika na svim razinama, zatim osiguranje bilateralnih i bezuvjetnih ukidanja svih zarobljeničkih logora i oslobađanje zarobljenika na teritorijima pod nadzorom ABiH i Vojske RS-a.
Nedovoljno korišten
Tražio se i neometan i siguran prolazak humanitarnih konvoja i za djelatnost humanitarnih organizacija te za sigurno i neometano kretanje svih civila, kao i osnivanje radne skupine za nadzor i osiguranje ljudskih prava na teritorijima pod nadzorom bošnjačke i srpske vojske. Da bi ovaj dokument proveli u djelo, potpisnici Izetbegović i Krajišnik ovlastili su svoje predstavnike. Alija Izetbegović imenovao je za svoga povjerenika Harisa Silajdžića, a Momčilo Krajišnik imenovao je za svoga povjerenika Radovana Karadžića. Na kraju je postignut dogovor da supredsjedatelji Međunarodne mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji pozovu tri strane u BiH na novi sastanak zbog razmatranja potpisivanja mirovnog paketa kao cjeline. Ovaj muslimansko-srpski sporazum djelomično predstavlja nastavak dokumenta povijesnog sporazuma iz 1991. Filipović – Karadžić u kojemu je bošnjačko-muslimanska strana koketirala s opstankom Jugoslavije. – Smatramo da je optimalna jugoslavenska zajednica ona koja obuhvaća svih šest republika i sve narode koji inicijalno konstituiraju takvu zajednicu – stoji u dokumentu koji se nedovoljno koristi kako bi se do kraja rasvijetlilo “trgovanje” teritorijima BiH od svih triju strana.
Zajednička srpsko-muslimanska deklaracija u Ženevi prije 31 godinu uvela je mogućnost raspada BiH – piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Objavom kandidature Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH prestaje svaka iluzija o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
PRAVNA POBJEDA S GORKIM OKUSOM: Marijačić dokazao klevetu, uslijedila žestoka odmazda „lijevih“ udruga.
POLITIČKO KAZALIŠTE ILI OPASNA RETORIKA? Dalija Orešković ponovno udara na HDZ teškim optužbama za ustaštvo