Nek’ se zna “Nihil obstat” za Međugorje – u prijevodu ništa novo

Oči šire javnosti, osobito katolika, kako u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj tako i diljem svijeta u četvrtak, 19. rujna bile su uprte u Rim gdje je Dikasterij za nauk vjere objavio Bilješku o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje.

Ono o čemu se nekoliko dana spekuliralo dobilo je i svoju konačnu potvrdu: nihil obstat za Međugorje. Istovremeno ništa novo, a pogotovo revolucionarno se nije dogodilo. Dakle, Vatikan nije dao svoj sud o navodnim Gospinim ukazanjima niti je Međugorje proglasio svetištem. Ogradio se od tzv. „vidjelaca“. Mjesni biskup i apostolski administrator nastavljaju svoje službe kao i do sada sa svojim ovlastima.

Pučka pobožnost i duhovni plodovi

Slijedom svih pozitivnih duhovnih učinaka primjetnih u proteklim desetljećima po kojima su mnogi vjernici u ovom hercegovačkom mjestu primili poticaj za svoj kršćanski život, a da se pri tome u narodu Božjem nisu raširili negativni ili rizični učinci, nadležni Dikasterij je u svom obrazloženju donio takvu odluku. Dakle, naglasak je stavljen na sakramente, pastoral i pozitivne duhovne učinke Međugorja, a ne na – kako se izričito kaže – „navodna ukazanja“ i posebno ne na prosudbu o moralnom životu tzv. „vidjelaca“.

„Službeno zeleno svjetlo za pobožnost i duhovno iskustvo koje je započelo u Međugorju u lipnju 1981., kada je šestero djece reklo da su vidjeli Gospu, bilo je moguće zahvaljujući obilnim pozitivnim plodovima uočenim u ovoj župi koju posjećuju milijuni ljudi i diljem svijeta: hodočašća, obraćenja, povratak sakramentima, brakovi u krizi koji se obnavljaju. Na te je elemente papa Franjo uvijek gledao, otkako je bio biskup u Argentini: pučka pobožnost koja pokreće tolike ljude prema svetištima mora se pratiti i ispravljati kada je potrebno, ali ne i ugušiti“, istaknuo je u svom komentaru pod naslovom Srce pastira i vjera naroda Andrea Tornielli, glavni urednik vatikanskih medija. Na taj način sumirao je cijelu Bilješku koja se sastoji od 42 broja: DA svim pozitivnim stvarima koje se događaju u Međugorju te oprez i razboritost prema (po)grešnim praksama.

Zbunjujuće poruke

Bilješka Dikasterija posebno je istaknula dvije ključne poruke iz malog hercegovačkog mjesta: poziv na obraćenje i mir. Time je i opravdala naziv Kraljice mira. Međutim, malo je iznenađujuće, a i zbunjujuće kako je u ovom dokumentu donijet čitav niz navodnih Gospinih poruka u proteklim desetljećima. Još je zagonetnije kako neke od tih poruka tumače kao nedvojbene Gospine riječi – te ih se onda nikako ne može smjestiti u „navodne poruke“ kako je na početku istaknuto; a one koje su više dogmatske prirode kude ili pokušavaju ispraviti. Upravo je porukama posvećen i najveći dio dokumenta, a iz njih su izvučeni naglasci koji se odnose na: molitvu, misu kao središte, zajedništvo, radost i zahvalnost, život vječni… No, kroz one „sporne“ ukazani su i neki „promašaji“ poput: Gospinih prijekora, prijetnji, poruka župi, neprestanom inzistiranju na slušanju poruka, samouzdizanju i slično.

Idemo dalje po starom

U konačnici zaključci koje je Bilješka donijela u praksi su već postojali. „Procjena obilnih i raširenih plodova koji su tako lijepi i pozitivni ne podrazumijeva proglašenje navodnih nadnaravnih događaja autentičnima, već se samo ističe da ‘usred’ ovog duhovnog fenomena Međugorja Duh Sveti plodonosno djeluje za dobro vjernika. (…) Pozitivna procjena većine međugorskih poruka kao poučnih tekstova ne podrazumijeva proglašenje izravnog nadnaravnog porijekla“ (Bilješka, br. 38), neki su od zaključaka Bilješke uz onaj da mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj za župu Međugorje nastavljaju sa svojim dosadašnjim ovlastima.

Analizirajući cijelu Bilješku može se primijetiti blagonaklonost i pozitivan ton o međugorskom fenomenu, ali je istovremeno upitno zašto je Dikasterij objavio jedan takav dokument koji u konačnici nije donio gotovo nikakvu novost.

Piše: Dražen Kustura, Katolički tjednik

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com