U nedavno podnesenom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a, visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt osvrnuo se na kašnjenje u provedbi Zakona o progonu korupcije. Istodobno je ustvrdio kako je uspostava federalnog USKOK-a naišla na otpor unutar vladajućih struktura, posebice HDZ-a BiH koji se zalaže za izmjene zakona kako bi se ograničile nadležnosti ovog posebnog odjela sukladno ustavnim nadležnostima. , piše Večernji list BiH .
Naime, sadašnja zakonska rješenja i uspostava odjela koji bi trebali biti centralizirani najizravniji su atak na Ustav Federacije BiH, a po mišljenju pravnih stručnjaka i na pravosuđe na državnoj razini. A to u konačnici najviše koristi lideru Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj.
Napad na Ustav
Ovi prijedlozi dodatno stvaraju podjele u Federaciji BiH, posebice kada je riječ o očuvanju Ustavom predviđenih županijskih nadležnosti, što Hrvati doživljavaju kao ključno ustavnopravno pitanje. Asim Crnalić, ugledni sarajevski odvjetnik i bivši član Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), iznio je svoje stručne i kritičke stavove o uspostavi federalnog USKOK-a. Crnalić izražava skepsu prema ovoj instituciji, smatrajući je “organizacijskim eksperimentom” koji može donijeti nesagledive posljedice po pravosudni sustav.
Prema njegovom mišljenju, dodatna fragmentacija pravosudnog sustava može ozbiljno narušiti funkcioniranje Suda BiH, koji ima značajne kadrovske kapacitete za vođenje ovakvih predmeta. – Sud BiH, koji ima kadrovske kapacitete da vodi takve predmete, ostat će praktično bez posla – naglašava Crnalić. Smatra da, ako postoji nezadovoljstvo rezultatima sadašnjih institucija, treba raditi na poboljšanju njihovih kapaciteta i odgovornosti, a ne stvarati nove. Crnalić dalje izražava zabrinutost načinom na koji su postavljeni kriteriji za izbor sudaca u Posebnom odjelu Vrhovnog suda Federacije. Sadašnji propis, tvrdi, omogućava svakom općinskom sucu da dobije status suca Vrhovnog suda u Posebnom odjelu. Ova pravna neusklađenost dovodi do mogućnosti nelojalne konkurencije unutar pravosudnog sustava, što je Crnalić nazvao “nepromišljenim i pogrešnim korakom”.
Uz kritike ustroja federalnog USKOK-a, ističu se i političke implikacije njegova osnivanja. U Republici Srpskoj, predsjednik Milorad Dodik zagovara decentralizaciju i ovlast entiteta da procesuiraju organizirani kriminal unutar svojih granica, što bi oslabilo središnju moć pravosudnih institucija na državnoj razini. Schmidt upozorava da Zakon o federalnom USKOK-u, iako donesen s ciljem borbe protiv korupcije, paradoksalno može poslužiti kao instrument u Dodikovim rukama za jačanje entitetskih institucija, a istovremeno slabljenje državnih kapaciteta. To stvara dodatne izazove za budućnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini i narušava povjerenje javnosti u mogućnost učinkovite borbe protiv kriminala na državnoj razini.
Važan za EU put
Schmidt je, pak, istaknuo kako kašnjenje u provedbi i kontroverzni prijedlozi izmjena zakona dodatno kompliciraju uspostavu institucija u Federaciji BiH, a time i samu borbu protiv korupcije, što je jedan od glavnih preduvjeta na putu BiH prema Europskoj uniji. Visoki predstavnik zalaže se za jačanje pravosudnog sustava kao integriranog, funkcionalnog sustava, ističući da fragmentacija i politički utjecaji podrivaju pravdu i slabe napore u BiH. Međunarodna zajednica, a posebno Američko veleposlanstvo, snažno podupire uspostavu institucija poput federalnog USKOK-a, koje bi mogle povećati učinkovitost u borbi protiv korupcije.
No, kako navodi Crnalić, ni dobronamjerni prijedlozi međunarodnih partnera nisu uvijek nužno najbolja rješenja za pravosudni sustav Bosne i Hercegovine. – Nije nužno sve što predlaže američko veleposlanstvo dobro za nas – kaže Crnalić, ističući da je važno zadržati neovisnost i racionalnost u odlučivanju o budućnosti bh. pravosuđa. Kriteriji za izbor sudaca u Posebnom odjelu Vrhovnog suda postavljeni su tako da se može imenovati bilo koji općinski sudac s iskustvom, što izaziva zabrinutost stručne javnosti zbog moguće neujednačenosti standarda i kvalitete rada na različitim sudskim razinama. . Ova ustanova suočava se s istim dječjim bolestima kao i druge koje su modelirane ambicijama nezrelih birokrata, domaćih i stranih, kojima je važnije podvući crtu u radnu knjižicu nego funkcionalno i održivo rješenje.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Potpredsjednik RS-a Davor Pranjić: O tome se mora raspravljati, puč je nametanje hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima
Reakcija Vukanović: Nedopustivo je da se ustaški zločinci predstavljaju kao žrtve jer su ih partizani ubili 1945. bez suđenja
Vođa SDA-a Izertbegović: Trojke su se same dovele “pred zid”