Katolici slave Božić, najradosniji kršćanski blagdan

Kršćani su od davnina slavili Božić kao jedinstveni događaj rođenja Bogočovjeka na zemlji, pa je i sama riječ Božić deminutiv od riječi Bog i izvornog imena djeteta Isusa, koje je kasnije preneseno na blagdan samog njegova rođenja.

Jezikoslovci navode da naziv blagdana ima umiljatna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i dostupan čovjeku. Teolozi podsjećaju i da je za vjernike Božić dan na koji se sam Bog utjelovio.

Kršćanski filozof Aurelije Augustin smatrao je da je na Božić “Bog postao čovjekom da bi se čovjek mogao pobožanstveniti”.

Božić je prvenstveno biblijski događaj. Od 5. stoljeća na blagdan Božića slave se tri mise: polnoćka, jutarnja ili pastirska misa i poldnevnica. Polnoćka donosi čitanja o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem: “U one dane iziđe zapovijed cara Augusta da se izvrši popis stanovništva svega svijeta.” (Mt 1,1) Jutarnja misa donosi pastirima vijest o rođenju Isusovu, pa se stoga naziva i misom pastirskom, dok nas dnevna misa podsjeća da je “U početku bila Riječ”, što naglašava božanski lik djeteta Isusa.

Biblija, pak, o Božiću izriče trodijelnu poruku: očitovala se slava Božja na visini, uspostavlja se mir na zemlji, što je potvrda Božje naklonosti ljudima.

Kao kršćanski blagdan Božić se u svakom narodu slavi na poseban način i dio je njegove etnografske baštine. U nekim krajevima u kojima žive Hrvati božićne pripreme počinju na Svetu Katarinu (25. studenoga) i traju točno mjesec dana. Došašće je vrijeme priprave za dolazak i rođenje Isusa Krista, a sastoji se od četiri nedjelje neposredno prije Božića koje simboliziraju četiri tisućljeća, prema Bibliji, koja su prošla od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

Otajstvo Božića ogleda se iu hrvatskoj književnosti i umjetnosti, posebice u sklopu običaja i božićnih pjesama i melodija. Božićni običaji također pridonose zbližavanju ljudi, od čestitanja i darivanja do mirenja zavađenih i novog zanosa u obiteljskom životu.

Pjesme su svečane i odišu radošću, a svojim sadržajem zapravo su hvalospjevi božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina. Božićne pjesme jasno ukazuju na kršćansko utemeljenje rođenja Bogočovjeka, koji se često pjeva kao Mladi Kralj, od Djevice Marije.

Nakon Božića slijede blagdani svetog Stjepana Prvomučenika, svetog Ivana i Nevine dječice ili Mladenci.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com