Tonino Picula, hrvatski europarlamentarac i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, u intervjuu za Hrvatski radio kritizirao je “stabilokracijsku” politiku prema zapadnom Balkanu, istaknuvši da je EU često prednost stavljala na stabilnost ispred jačanja demokratskih institucija.
“Europska unija bila je vrlo širokih ruku i vrlo velikodušna prema zemljama Zapadnog Balkana, posebice prema Srbiji, usmjeravajući ogromna sredstva (…), ali smo vrlo malo sredstava izdvajali za jačanje demokratskih institucija”, rekao je Picula, dodavši kako kreatore takve politike često naziva “klerom stabilokracije”.
“Prioritet je bila stabilnost, a ne demokracija”
Picula, europarlamentarac SDP/S&D u Europskom parlamentu, opisao je stabilokraciju kao pristup EU-a koji daje prednost regionalnoj stabilnosti putem izdašne financijske potpore, dok je jačanje demokratskih institucija manje u fokusu.
Kritizirao je politike temeljene na uvjerenju, slično onome što je Angela Merkel primijenila na Rusiju, da će trgovina i razmjena same po sebi dovesti do demokratizacije.
“Znamo kako je završilo s Rusijom, a slično se dogodilo i na Zapadnom Balkanu”, dodala je hrvatska europarlamentarka, istaknuvši da s takvom politikom “treba prestati” i uvesti strože uvjetovanje.
Morate imati sugovornike koji će poštovati EU kao zajednicu vrijednosti, a ne samo kao bankomat, zaključio je Picula.
Picula je nakon trodnevnog posjeta Srbiji, gdje je kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju razgovarao s predstavnicima vlasti, oporbe, medija, nevladinih udruga, poslovnog života i think tankova, istaknuo kako nitko nema jasan odgovor na pitanje kako riješiti aktualnu krizu u Srbiji.
Riječ je o “jedinstvenom odgovoru na duboku polarizaciju države koja nastaje zbog prirode ovog autoritarnog režima”, rekao je Picula.
“Promjene se očito ne mogu dogoditi institucionalnim putem”, istaknuo je.
“Upitno je mogu li se izbori u Srbiji održati po demokratskim standardima”
Prema Piculinim riječima, studentski prosvjedi koji su prerasli u “masovni građanski pokret” traže “novu vrstu društvene emancipacije”, no organizatori odbijaju kontakte s institucionalnom oporbom i vlastima, što otežava politički artikulaciju njihovih zahtjeva.
“Ne izlaze sa zahtjevima koji bi bili provjereni standardnim demokratskim procedurama”, rekao je, istaknuvši da je upitno mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima.
Govoreći o međunarodnoj poziciji predsjednika Aleksandra Vučića, Picula je istaknuo da je Vučićeva “multivektorska” vanjska politika balansiranja između EU-a, Rusije i Kine dobrim dijelom naslijeđena od Borisa Tadića.
“Poremećeni” odnosi između tih vektora otežavaju takvu politiku, zaključio je Picula, podsjetivši na nedavni primjer glasanja o rezoluciji o Ukrajini u UN-u, kada je Srbija glasala kao i velika većina zemalja EU, da bi se državni vrh kasnije od toga ogradio.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Čak 75 posto ispitanika negativno o vojnom roku i sudjelovanju u obrani granica EU-a. Kako to promijeniti?
Ova je europska zemlja odbila slati vojnike na Grenland
Mnoge putnike vraćaju pri pokušaju ulaska iz Bosne u Hrvatsku, evo zašto