Dr. Robin Harris Britanski povjesničar o partizanskom ‘oslobođenju’ Zagreba: “Ova glupost je opasna i intelektualno neodrživa”

„Kontinuirana upotreba riječi ‘oslobođenje’ za ono što se dogodilo u Zagrebu prije osamdeset godina, kada su partizanske snage preuzele kontrolu nad gradom, intelektualno je neodrživa“, tvrdi Harris u članku za  Narod.hr .

„Hrvatska i Jugoslavija, kao i veći dio istočne Europe, odmah nakon Drugog svjetskog rata prešle su iz ruku jedne totalitarne ideologije – neke verzije fašizma ili nacionalsocijalizma – pod kontrolu druge: komunizma.“

S obzirom na to da se procjenjuje da je blizu 100 milijuna ljudi izgubilo živote zbog komunizma diljem svijeta, ideja da je on oslobodio Hrvate, blago rečeno, zvuči nevjerojatno“, rekao je istaknuti povjesničar. Prema njegovim riječima, samo povijesno neznanje i kontrapovijesna procjena da je Tito bio ‘drugačiji’, a Jugoslavija ‘liberalna’ omogućuju da ova glupost uopće ima ikakvu vjerodostojnost. Rekao je da je istina da je sustav koji su primjenjivali jugoslavenski komunisti bio modeliran po uzoru na onaj koji je Staljin prakticirao u Sovjetskom Savezu.

„Gluposti o oslobođenju 1945. su opasne. Zlouporaba osnovnih filozofskih i političkih pojmova uvijek sa sobom nosi opasnosti. U ovom slučaju, namjerna ili jednostavno nepažljiva zlouporaba izraza ‘osloboditi’ ima učinak legitimizacije jugoslavenskog komunizma kao sustava i sugerira da su oni koji su mu se, iz bilo kojeg razloga, protivili, i koji mu se protive danas, na ‘krivoj strani povijesti’ i stoga ne zaslužuju pažnju ni poštovanje“, ustvrdio je. Harris.

‘Kamo ide siromašni svijet’

Ukazao je na izvještaj u Vjesniku o dočeku partizana 8. svibnja 1945. koji značajno iskrivljuje povijest. Naime, tamo piše da su jedinice Jugoslavenske armije dočekale okupljene, međutim, fotografija praznog Trga bana Jelačića potvrđuje da nije bilo spontanog oduševljenja javnosti, za razliku od onog kada su njemačke trupe ušle u Zagreb.

„Naprotiv, iako su vlasti NDH svakako pokušale potaknuti egzodus kako bi saveznicima pokazale svoju važnost, bijeg tisuća muškaraca, žena i djece – ustaša, domobrana i civila – ne samo iz Zagreba već i iz drugih dijelova Hrvatske, 6. i 7. svibnja bio je uglavnom spontan. Zajednički nazivnik bio je strah od partizanskih odmazdi, uz pogrešnu nadu da će im Zapad, posebno Britanci, pružiti utočište.“

Nadbiskup Alojzije Stepinac kasnije se prisjetio tih scena: ‘Gledao sam ovaj jadni svijet kako se kreće naprijed u dugim procesijama iz Bosne, Srijema, Slavonije… Kola su jadno vučena, a na kolima žene i djeca… Krave vezane iza kola i slični prizori. Kuda ide siromašni svijet? Ubit će ga ako ne umru putem…'”, rekao je Harris, dodajući da su ti ljudi ispravno procijenili da njihova budućnost i budućnost njihovih obitelji ne uključuje oslobođenje.

Stranački zločini

„Drugo značenje riječi oslobođenje, koje je Partija svjesno, a kasnije i pomiješala s prvim, kako bi ojačala svoju patriotsku legitimnost, bilo je uklanjanje kontrole sila Osovine s velikih dijelova hrvatskog teritorija“, rekao je povjesničar i prisjetio se kako je Hrvatska unutar socijalističke Jugoslavije proširena na Istru i dobila Rijeku, Zadar, neke otoke, Baranju i Međimurje, dok su nacionalne manjine na tim područjima protjerane i zatvorene.

„Ulazak partizana u Zagreb 8. svibnja bio je pažljivo pripremljen, što pokazuju brojni dostupni dokumenti. Od osnutka OZNA-e (Odjela za zaštitu naroda) u svibnju 1944., čiji su članovi svi morali biti članovi Partije, stvoreno je moćno oružje za provođenje revolucije i represije. (…) U Zagrebu je prioritet bila likvidacija preostalih vodećih osoba HSS-a. Puni broj ubijenih u tim ranim danima još uvijek čeka završetak rada Komisije za utvrđivanje rata i žrtava rata, čiji je politički motivirani raskida jedan od mnogih skandala povezanih s potiskivanjem istine o partizanskim zločinima.“

Međutim, dovoljno se zna o masovnim grobnicama u Sloveniji (Tezno, Huda jama i druge) i nekima u Hrvatskoj (Jazovka na Žumberki) da bismo razumjeli što se dogodilo. Zatvori i logori u i oko Zagreba, Kanala, Jankomira, Prečkog, Maksimira, Sesveta, privremeno su zadržavali ‘neprijatelje naroda’, koji su potom (u najboljem slučaju) odvođeni na brza suđenja, a zatim pogubljeni i pokopani ili poslani na Križni put“, rekao je Harris.

Zaboravljajući istinu

Britanski povjesničar istaknuo je i brutalnost Aleksandra Rankovića, koji je 15. svibnja uputio ozbiljnu opomenu Krajačiću: ‘Vaš rad u Zagrebu je nezadovoljavajući. Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu pogubljeno je samo 200 bandita. „Iznenađeni smo ovom neodlučnošću da se Zagreb očisti od zlikovaca“, rekao mu je tada, i počele su sve veće čistke. “Prije dolaska na vlast, partizani su dali niz obećanja koja su najavljivala rođenje slobode i istinskog Oslobođenja.”

Ta obećanja su, naravno, bila besramne laži, koje nitko iz stranačkog vodstva nije imao namjeru ispuniti, a prvenstveno su bila upućena saveznicima“, rekao je Harris, koji je potom prisjetio obećanja danih Hrvatima u Topuskom 1944. godine, koja nisu ispunjena. Podsjetio je da su svećenici ubijani i zatvarani, oduzimana privatna imovina, svaka sloboda govora brzo je kažnjavana zatvorom, cenzurom novina i tako dalje. Također, povjesničar je podsjetio i na popis osoba pogubljenih u Zagrebu 1945. i 1946. godine.

„Neke kategorije otkrivaju namjere stranke: 60 ih je pogubljeno bez ikakve presude, što pokazuje žurbu i nedostatak interesa za pravdu. 35 ih je bilo svećenika, časnih sestara i drugih vjerskih djelatnika. Religija je bila posebna meta. 94 osuđenice bile su žene. Mnoge druge žene služile su duge kazne u barbarskim uvjetima, na primjer u zatvoru u Požegi. Tako je komunizam ‘oslobodio’ žene. (…) Zaboravljanje istine i širenje laži upravo je ono što podrazumijeva inzistiranje Komunističke partije na mitu o oslobođenju“, istaknula je Harris činjenice.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com