Hrvatski premijer Plenković: “Nagrađivanje agresora teritorijem bio bi zastrašujući presedan”

U danskoj prijestolnici Plenković je sudjelovao na Kopenhagenskom summitu o demokraciji, koji je inicirao bivši danski premijer i glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen. Govorio je na panelu “Europska obrana Ukrajine – što je u pitanju?”.

Skepticizam prema Kijevu

Premijer je pozdravio najavu mogućih mirovnih pregovora u Istanbulu, izrazivši razumijevanje želje Ukrajine da dobije čvrsta sigurnosna jamstva. Plenković razumije da je Kijev skeptičan prema potencijalnim ruskim obećanjima jer je već prije 30 godina pristao predati svoj nuklearni arsenal iz sovjetskog doba u zamjenu za sigurnosna jamstva svjetskih sila, uključujući Rusiju, samo da bi Ukrajina nekoliko desetljeća kasnije postala meta agresije.

Potrebna su im jača sigurnosna jamstva kako se agresije ne bi ponavljale.

Plenković smatra da je sada glavni cilj ojačati ukrajinsku vojsku kako bi mogla braniti zemlju od mogućih budućih napada. Rusija, s druge strane, ima kapacitete za novačenje kakve nema nijedna druga zemlja, što joj daje ogromnu prednost, nastavio je premijer. Ruske žrtve su također raspršene po velikom ruskom teritoriju, zbog čega u javnosti nema odjeka da su ti gubici neki ozbiljan problem koji bi mogao potresti Kremlj.

Plenković je na panelu rekao da je ključno shvatiti da američki predsjednik Donald Trump smatra da je ruska agresija na Ukrajinu posljedica slabosti prethodnih demokratskih vlada predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena.

Plenković: Razumijemo iznenađenje Danske, najveće saveznice SAD-a, izjavama o Grenlandu

Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da Hrvatska razumije iznenađenje Danske, jednog od najodanijih saveznika SAD-a u Europi, izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, ali je izrazio uvjerenje da će se rješenje spora pronaći dijalogom.

Američki predsjednik Donald Trump ponavlja svoju želju za preuzimanjem Grenlanda, ne isključujući mogućnost da će to učiniti silom ako ga ne uspije steći financijski. Posljednji put je to učinio u intervjuu za NBC krajem prošlog tjedna, rekavši da ne isključuje vojno rješenje za preuzimanje danskog autonomnog teritorija, koji, kako kaže, SAD-u očajnički treba.

Plenković je u utorak, na marginama demokratskog summita u Kopenhagenu, rekao da Hrvatska razumije i stoji uz Dansku.

Podsjetio je na postojanje sporazuma između Kopenhagena i Washingtona iz 1950-ih, koji SAD-u daje mogućnost vojnog pojačanja Grenlanda, najvećeg svjetskog otoka, na kojem se već nalazi američka baza.

Plenković je izrazio uvjerenje da će se rješenje pronaći mirnim dijalogom te podsjetio da je Danska jedna od europskih zemalja najposvećenijih transatlantskoj suradnji i najodaniji partner SAD-a te da stoga razumije iznenađenje njezina vodstva zbog takvih signala iz Washingtona.

Bivši glavni tajnik NATO-a i danski premijer Anders Fogh Rasmussen rekao je na ranijem sastanku da je Kopenhagen oduvijek bio dobar i pouzdan saveznik Washingtona te da je reći drugačije uvredljivo za Dance koji su stajali uz SAD i dali svoje živote.

Ali danas su vrijednosti koje zajedno branimo zamijenjene riječima iz udžbenika povijesti, s teritorijalnim širenjem, sferama utjecaja, pravom jakog i, naravno, Amerika na prvom mjestu, rekao je Rasmussen, inicijator konferencije.

Plenković se sastao s danskim premijerom

Na summitu je sudjelovalo više od 600 sudionika iz 70 zemalja. U dansku prijestolnicu stigli su i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, šef ureda ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak, bivša tajvanska predsjednica Tsai Ing-Wen te bivši britanski premijer i šef diplomacije David Cameron.

Nakon sudjelovanja na sastanku, Plenković se sastao s danskom premijerkom Mette Frederiksen. Prije tog sastanka rekao je da Hrvatska i Danska imaju trgovinsku razmjenu od oko 450 milijuna eura, Danska izvozi u Hrvatsku oko 300 milijuna eura, a Hrvatska u Dansku izvozi 150 milijuna eura.

Premijer je najavio da će s Frederiksen razgovarati o jačanju hrvatskog izvoza u Dansku te izrazio želju da danska ulaganja poput ulaganja Maerska, najveće brodarske tvrtke na svijetu, u riječku luku, naglase ulogu Hrvatske kao mediteranskih vrata u Europu, što Hrvatska i jest.

Zbog toga vlada ulaže u Rijeku i druge jadranske luke te u željezničku infrastrukturu, kako bi dobila na važnosti u poziciji Hrvatske kao najkraće rute prema srednjoj Europi za glavne pomorske rute.

– Naša međusobna razmjena je oko 450 milijuna eura, otprilike 300 milijuna izvozi Danska u Hrvatsku, a Hrvatska u Dansku oko 150… da vidimo kako još možemo pronaći prostor za naše tvrtke koje ovdje izvoze i ojačati našu bilateralnu suradnju. Dobro je da je nedavno ovdje bio i predsjednik Hrvatskog sabora. Bila je u Hrvatskoj prije dvije godine. „Želimo da investicije poput Maerskove investicije u riječku luku, strateški projekt logističke tvrtke, naglase ulogu Hrvatske kao europskih mediteranskih vrata“, rekao je Plenković.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com