Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Seada Palavrić, bivša dužnosnica SDA, ponovno je u obliku priopćenja za javnost objavila odgovore na pitanja koja joj je postavio novinar Večernjeg lista Zoran Krešić. Sutkinja Palavrić i Ustavni sud BiH postupili su vrlo neprofesionalno, s obzirom na to da je normalna praksa slati odgovore novinaru koji ih je pitao, a ne široj javnosti. Ovim je Ustavni sud pokazao svoju pristranost i pokazao da ne tretira sve građane Bosne i Hercegovine jednako, a posebno ne sve novinare. U nastavku objavljujemo pitanja kolege Krešića kao i odgovore sutkinje Palavrić.
Na temelju čega ste si, kao predsjednik Ustavnog suda BiH, dali pravo da javnom izjavom tumačite ustavnu i sudsku praksu i time zauzimate pravni stav u ime cijelog Suda, u vezi s prijedlogom HDZ-a BiH o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, koji je u parlamentarnoj proceduri, bez prethodnog mišljenja drugih sudaca?
Istina je da predsjednik Ustavnog suda nema ovlasti davati pravna mišljenja u ime cijelog Suda izvan formalnog postupka donošenja odluka propisanog Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Međutim, predsjednica ima pravo – i institucionalnu dužnost – komunicirati s javnošću, u okviru svojih ovlasti, kako bi ukazala na već postojeće stavove Suda, isključivo na temelju valjanih i javno dostupnih odluka. U tom smislu, predsjednikove izjave ni u jednom trenutku nisu donijele novi pravni stav niti prejudicirale bilo kakvu buduću odluku. Naprotiv, svrha tih objava bila je isključivo razjasniti javnosti sadržaj prethodno donesenih odluka, s ciljem očuvanja vladavine prava i pravilnog razumijevanja sudske prakse. Također je bilo potrebno ukazati na često pogrešno tumačenje nadležnosti Ustavnog suda, posebno u pogledu razlike između postupaka prema članku IV/3.f) i članku VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, kao i na specifičnosti procesa donošenja odluka unutar različitih postupaka. Takva pojašnjenja bila su potrebna kako bi se spriječila daljnja pravna i institucionalna zbrka.
Kako opravdavate korištenje službenih komunikacijskih kanala Ustavnog suda za reagiranje na pravne ocjene i političko diskreditiranje stavova koji proizlaze iz javno dostupnih odluka i obrazloženja samog Suda?
Službeni komunikacijski kanali Suda namijenjeni su objavljivanju odluka, najava i informacija koje doprinose transparentnosti i pravilnom razumijevanju sudske prakse. Predmetne izjave nisu sadržavale nikakve političke ocjene niti su imale za cilj diskreditirati bilo čije stavove ili prijedloge za izmjene zakona. Njihov jedini cilj bio je ukazati na postojeće stavove Suda, kako bi se spriječila proizvoljna ili selektivna tumačenja. Sve tvrdnje u izjavi potkrijepljene su citatima iz javno objavljenih odluka Suda i mogu se provjeriti na službenoj web stranici Ustavnog suda, zbog čega se izjava ne može shvatiti na način na koji se podrazumijeva postavljenim pitanjem.
S obzirom na ulogu Ustavnog suda kao neutralnog i neovisnog arbitra, smatrate li prikladnim da predsjednik Suda izjavom stvara dojam da Sud reagira na politička tumačenja, umjesto da to prepusti pravnim analizama i institucionalnim mehanizmima?
Ustavni sud ostaje potpuno neutralan i ne komentira političke stavove. Međutim, kada se javne izjave – uključujući i one političke prirode – izravno i netočno pozivaju na odluke Ustavnog suda, Sud ima odgovornost osigurati točne informacije o sadržaju tih odluka. Takva pojašnjenja ne predstavljaju političku akciju, niti se mogu i ne smiju shvatiti kao “komentiranje političkih stavova”, već isključivo kao doprinos pravilnom razumijevanju i zaštiti autoriteta Suda i zaštiti vladavine prava.
Jeste li, primjerice, ikada reagirali na tvrdnje hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića i drugih političara koji su tvrdili da je Odluka U-23/14, slučaj Ljubić, provedena, s obzirom na Izvješće Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz 2024. godine, u kojem se navodi da Odluka Ljubić nije provedena? Imate li ikakve informacije o tome je li provedena Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu broj: U-23/14?
Ustavni sud, u okviru svojih institucionalnih mehanizama, uključujući godišnja i polugodišnja izvješća, redovito preispituje status izvršenja odluka. U Izvješću o provedbi odluka Ustavnog suda BiH iz 2024. godine jasno se navodi da Odluka u predmetu U-23/14 nije provedena. Ova činjenica nije predmet mišljenja ili tumačenja, već službenih zapisa Suda. Ustavni sud BiH, kao odgovor na novinarske upite, prethodno je nekoliko puta odgovorio na isti način i s istim ciljem doprinosa ispravnom razumijevanju stavova ovog suda o pitanju provedbe ili izvršenja Odluke broj U-23/14 (tzv. slučaj Ljubić). Istovremeno, jasno je naznačeno da je ovaj slučaj još uvijek u tijeku. Također je navedeno da ova odluka obuhvaća vrlo složena pitanja. Stoga je Ustavni sud odlučio da će naknadno (uzimajući u obzir činjenicu da Ustavni sud još nije popunjen i nadu da će Ustavni sud biti popunjen svim nedostajućim sucima u razumnom roku) detaljno razmotriti implikacije odluka koje je nametnuo Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (amandmani na Ustav Federacije Bosnu i Hercegovinu i Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosnu i Hercegovinu), kao i implikacije Odluke Ustavnog suda br. U-27/22, u kojoj je odlučivao o ustavnosti spomenutih akata, na status izvršenja odluke u predmetu U-23/14 (presuda Ljubić). Međutim, budući da nadležne entitetske vlasti još nisu popunile nedostajuće suce, Ustavni sud je, sa svojim pravnim stručnjacima, započeo analizu implikacija odluka Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu na izvršenje Odluke Ustavnog suda br. U-23/14, o kojima će zauzeti stav.
Koji su razlozi zašto je Ustavni sud BiH u Odluci U-3/17 utvrdio da nisu povrijeđeni vitalni interesi bošnjačkog naroda, s posebnim zahtjevom za odgovor kako je Ustavni sud BiH, u istoj odluci, obrazložio prigovor bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH da je Izborni zakon koji su predložili delegati HDZ-a suprotan odlukama Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci?
U Odluci o dopustivosti i meritumu broj U-3/17 od 6. srpnja 2017. (dostupnoj na www.ustavnisud.ba), u točkama 27. do 55. navedeni su razlozi zbog kojih je Ustavni sud zaključio da su navodi podnositelja Izjave da je Nacrt zakona destruktivan za vitalne interese bošnjačkog naroda neutemeljeni. Također, odluka sadrži odgovor na argumente da je predloženi zakon protivan odlukama Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci. Umjesto da konkretno citiramo ove zaključke, upućujemo vas na ove stavove. Važno je naglasiti da se Sud nije upuštao u suštinsku i matematičnu ocjenu ustavnosti zakonskog prijedloga prema članku VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, niti je to mogao učiniti, s obzirom na to da je odlučivao u okviru posebne nadležnosti prema članku IV/3.f) Ustava BiH. Tek ako zakon bude usvojen, Ustavni sud bi eventualno mogao razmotriti njegovu ustavnost u skladu sa zahtjevom iz članka VI/3.a). Ove dvije kompetencije su različite prirode i ne smiju se izjednačavati. Bilo je važno pojasniti te okolnosti javnosti jer su dovele do pogrešnih tumačenja odluka Ustavnog suda.
Kako komentirate članak 39. sudske odluke U-3/17, posebno s obzirom na to da ste u toj odluci imali izdvojeno mišljenje, koje ističe da je predloženi zakon koji je trenutno u proceduri pred Parlamentom BiH identičan? U članku stoji: „Nadalje, Nacrt zakona temelji se na istim načelima iz Ustava BiH i Izbornog zakona kao i postojeća rješenja, prema kojima se za članove Predsjedništva BiH bira jedan Bošnjak i jedan Hrvat s teritorija Federacije BiH. Predloženo rješenje na drugačiji način regulira samo postupak njihovog izbora, što bi trebalo osigurati, kako je navedeno u obrazloženju prijedloga, opće načelo demokracije da jedan narod ne bira predstavnike za drugi narod, odnosno da svaki konstitutivni narod bira svoje predstavnike u zakonodavnoj vlasti.“
Tvrdnja da sam dao odvojeno mišljenje u predmetu U-3/17 je netočna, što je jasno vidljivo iz teksta odluke, koja je javno dostupna. Što se tiče pitanja iz točke 39. odluke U-3/17, važno je naglasiti da se prethodno spomenuti dio odluke mora tumačiti u cijelosti i u kontekstu konkretnog zahtjeva koji je bio predmet odluke pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Stoga se stavovi iz navedene točke Odluke U-3/17 ne mogu tumačiti izolirano jer predstavljaju obrazloženje sudske ocjene, koja je ograničena isključivo na pitanje vitalnih interesa bošnjačkog naroda, kako je to navedeno u zahtjevu. Tek ako bi se prijedlog zakona usvojio, njegova ustavnost mogla bi se osporiti pred Sudom u redovnom postupku, a tada bi Ustavni sud primijenio drugačiji pravni okvir i kriterije odlučivanja. U tom kontekstu, stavak u stavku 39 – koji navodi da se prijedlog temelji na istim načelima kao i postojeća zakonska rješenja – ne znači da Sud a priori potvrđuje ili negira njegovu ustavnost ili usklađenost s međunarodnim standardima, uključujući presude Europskog suda za ljudska prava, već samo ukazuje na to da takav prijedlog ne krši vitalne interese bošnjačkog naroda, kako je zaključeno u stavku 41 te odluke.
Oprostite na osobnom pitanju, ali svejedno: kako je moguće da i dalje obnašate dužnost suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da Ustav Bosne i Hercegovine vrlo jasno propisuje da sudac ne može obnašati tu dužnost nakon navršenih 70 godina života? Kršite li time Ustav Bosne i Hercegovine?
Pitanje produljenja mandata sudaca Ustavnog suda razmatrano je prilikom izmjene Pravila Ustavnog suda, te je zatraženo mišljenje Venecijanske komisije, Mišljenje br. 1176/2024 od 18. ožujka 2024., koji je javno dostupan (https://www.venice.coe.int/webforms/documents/default.aspx?pdffile=CDL-AD(2024)002-bos). Pravila su usklađena s preporukama tog mišljenja navedenim u točkama 22-27. mišljenja i na koja vas ovim putem upućujemo. U tom kontekstu ističemo stav Venecijanske komisije iz točke 25. „U tom kontekstu, Venecijanska komisija također smatra da Ustav propisuje da suci služe do 70. godine života i očekuje da će Sud nastaviti svoj rad odmah zamijenivši te suce novim sucima. U situaciji poput trenutne, gdje je ugroženo osnovno funkcioniranje ključnog ustavnog tijela, može se postaviti pitanje koje je od ova dva načela važnije. Previše restriktivno tumačenje odredbe „suci (…) služe do 70. godine života“ dovelo bi do neobičnog zaključka da su tvorci Ustava preferirali potpunu paralizu ključnog ustavnog tijela u odnosu na privremeno produženje mandata legitimno imenovanih sudaca. S obzirom na to da entitetska zakonodavna tijela mogu u bilo kojem trenutku prekinuti ovo produženje izborom novih sudaca, što je njihova ustavna obveza, Venecijanska komisija smatra da doslovno tumačenje ne bi trebalo prevladati nad sveobuhvatnim ustavnim načelom funkcionalnog ustavnog suda, čime bi se zaštitilo temeljno pravo na pristup sudu.“
Odluka o izmjeni Pravila objavljena je u „Službenom glasniku BiH“ broj 41/24, a objavljena je i dostupna je na web stranici Ustavnog suda u odjeljku „Osnovni zakoni“/„Pravila“.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Što vi mislite o ovoj temi?
Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Zahvalimo Bogu za dosadašnjeg i molimo za sljedećeg Papu
Neobjavljeni intervju M.P. Thompsona za novine Frankfurter Allgemeine Zeitung – hrvatski jezik
Intervju: kardinal Vinko Puljić: Mi koji živimo u BiH trebamo voljeti svoju zemlju kako bi se svaki čovjek i narod osjećao kao kod kuće