Na zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, među brojnim govornicima, okupljenima se obratio i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.
Na početku izlaganja rekao je da u Bosni i Hercegovini “prvi put čuje da se grad poistovjećuje s konceptom mira”, te zahvalio ljudima koji su sudjelovali u donošenju Daytonskog mirovnog sporazuma, te kongresmenu Mikeu Turneru, koji je neformalni domaćin događanja vezanih uz 30. obljetnicu ovog dokumenta.
„Dajtonski mirovni sporazum je jedinstven. Uključivao je instrumente međunarodne kontrole za održavanje mira i funkcionalne demokracije. Ranije smo čuli koliko je komplicirano bilo pronaći kompromis i okupiti na jednom mjestu one koji su imali rat na više strana i one koji su prošli kroz patnju koju ćemo pamtiti, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici“, rekao je Schmidt, prenosi Klix.
Poziciju visokog predstavnika nazvao je “djetetom Daytonskog mirovnog sporazuma”, te rekao da je “u potpunosti posvećen provedbi Daytonskog sporazuma i očuvanju teritorijalnog integriteta BiH”, a posebno je naglasio očuvanje strukture BiH kao države s dva entiteta i Distriktom Brčko.
Osim toga, izdvojio je arbitražu kojom je riješen status ovog distrikta kao jedini amandman na Ustav Bosne i Hercegovine, te izjavio da je to “jedan od problema” s kojima se suočava BiH.
„Očekivanja da će se ovaj živi dokument razvijati u pragmatičnom smjeru nisu ispunjena“, rekao je Schmidt.
Izjavio je da radi na tome da bude posljednji visoki predstavnik u BiH, te da bi se međunarodna zajednica trebala povući.
„Ljudi očekuju da će međunarodna zajednica biti tu za njih u slučaju izazovnih situacija. Oni koji su četiri godine patili u Srebrenici nisu uvjereni da međunarodna zajednica može biti odlučna koliko bi trebala biti. Naravno, te glasove ćemo ponovno čuti na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici 11. srpnja“, dodao je.
Nastavio je govoreći o potrebi glasanja o novim amandmanima na Ustav BiH koji bi osigurali stabilniju političku situaciju u našoj zemlji.
„Čuli smo da je teško pronaći ravnotežu jer etničke zajednice nisu brojčano jednake. Izbor hrvatskog člana Predsjedništva dio je tog problema, a drugi je da nitko u BiH, tko sebe doživljava kao Židova ili Roma, nema pravo biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. To nije priprema za europske integracije“, rekao je Schmidt, rekavši da je Europski sud za ljudska prava donio svoju odluku prije 15 godina, koja nije provedena.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina predmet brojnih rezolucija Ujedinjenih naroda, te da se to može protumačiti kao da međunarodna zajednica vidi prijetnju međunarodnom miru i stabilnosti.
„Prije samo nekoliko tjedana, sredinom ožujka, EUFOR je pojačao svoju misiju nakon političke krize zbog nekih neodgovornih ljudi iz jednog od dva entiteta, ali nipošto cijelog entiteta. Poduzeli su političke i pravne poteze koji su napad na ustavni poredak BiH i Daytonski mirovni sporazum. Međutim, nitko ih ne prati i moram podcrtati da je to dokaz demokratskog i političkog pluralizma u entitetu Republika Srpska“, rekao je Schmidt, dodajući da je to pokazatelj da u BiH dolazi do napretka u demokraciji.
Također je pohvalio rad pravosudnih institucija, rekavši da su “sudci izdržali sav pritisak koji je na njih stavljen”.
Također se osvrnuo na tvrdnje o “izvornom Daytonu”.
„Što to znači? Znači da morate poštovati ono što piše u izvornom sporazumu, uključujući Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali i visokog predstavnika i njegove ovlasti. Prvenstveno želim reći da se o svemu treba razgovarati. Jednostrani potezi napravljeni prije nego što se sve raspravi i odluči nije pravi način i nije ustavno. Još uvijek ima puno posla, uključujući i povećanje poštovanja prema državnim institucijama“, rekao je, dodajući da nedostatak poštovanja uključuje i činjenicu da brojne institucije, poput Granične policije, nemaju dovoljno novca za normalno funkcioniranje.
Kasnije u svom obraćanju, Schmidt je rekao da je “vrlo teško objasniti funkcioniranje BiH ljudima izvan zapadnog Balkana”.
„Ako ne pogledamo multietničku strukturu Bosne i Hercegovine i ne očekujemo da ona bude građanska država, dugoročno nećemo biti uspješni. Moramo poštovati posebnu situaciju u kojoj se nalazi BiH“, rekao je visoki predstavnik u BIH.
Govoreći o odnosu Europske unije prema BiH, rekao je da ovaj blok koristi “mrkvu i štap”, ali da se očekuje puno više.
„Ne zaboravimo da je Daytonski sporazum dogovoren u američkoj bazi i da su SAD predvodile inicijativu za mir. Moramo shvatiti da i u SAD-u imaju veća očekivanja, s dobrim razlogom, da Europa preuzme veću odgovornost za Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Schmidt.
Na kraju je rekao da se situacija u Bosni i Hercegovini poboljšala u posljednjih 30 godina.
„Nije sve u vječnom miru, već u održavanju tog mira svake godine i svakog dana. To je ono što Daytonski mirovni sporazum čini toliko važnim i daje nam priliku, želju i nadu da ćemo vidjeti da ćemo na sljedeću obljetnicu imati bolje izvješće o situaciji u BiH“, rekao je Christian Schmidt.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Što vi mislite o ovoj temi?
Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Nova pravila u Njemačkoj: Muškarci do 45. godine trebaju dozvolu vojske za putovanja dulja od tri mjeseca
Picula oštro o Srbiji: “Deklarativna opredjeljenja za EU više se ne mogu smatrati ozbiljnima”
VIDEO/ Slovenski “Thompson” u Ljubljani? Melodija koja je podigla Sloveniju na noge – i to ne zbog plesa