nedjelja, 21.rujna 2025
Mirovinski sustavi u oba entiteta u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim rizikom dugoročne neodrživosti zbog sve nepovoljnijeg omjera broja zaposlenih i umirovljenika. Nadležno federalno ministarstvo radi na mjerama stabilizacije sustava, dok ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da visoki doprinosi, dominacija neizravnih poreza i slaba povezanost javnog sektora s realnim gospodarstvom dodatno ugrožavaju održivost mirovinskih fondova.
Prema podacima nadležnih institucija iz kolovoza ove godine, u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo je 460.260 umirovljenika i 541.921 zaposlenih. To znači da na svakih 100 umirovljenika dolazi oko 118 zaposlenih – omjer 1:1,18. Godinu dana ranije omjer je bio povoljniji – 1:1,21, odnosno 121 zaposlenih na 100 umirovljenika.
Ovaj negativni trend rasta broja umirovljenika i smanjenja broja zaposlenih komentiralo je za Fenu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
– Trenutni omjer jasno pokazuje da je mirovinski sustav pod ozbiljnim pritiskom jer se temelji na načelu međugeneracijske solidarnosti. U praksi to znači da sadašnje generacije radnika plaćaju doprinose iz kojih se financiraju trenutne mirovine. Ako se taj omjer nastavi smanjivati, sustav postaje sve teže održiv – upozoravaju.
Navode da bi optimalni omjer za dugoročnu stabilnost bio tri zaposlenika na jednog umirovljenika, što je standard prema kojem su usmjereni mnogi europski mirovinski modeli.
– Postizanje tog omjera nije lako, ali to je cilj kojem bismo trebali težiti dugoročno, jer samo tako možemo osigurati stabilnost i sigurnu isplatu mirovina i u sljedećim desetljećima – naglašavaju.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priprema mjere s ciljem osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog fonda, te naglašavaju da na ovom pitanju rade postupno i u fazama, zajedno s Federalnim zavodom za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
U tom kontekstu, resorno ministarstvo je već pripremilo izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje su upućene Vladi i Parlamentu Federacije na daljnju obradu. Ako Zakon bude usvojen, od 2026. godine usklađivanje mirovina provodit će se dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja.
Do kraja ove godine mirovine će se usklađivati prema starom modelu kombinacije rasta indeksa potrošačkih cijena (inflacije) i stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Ova kombinacija primjenjuje se u omjeru 50:50, što znači da mirovine nisu u potpunosti usklađene s realnim troškovima života i rastom plaća, već su ograničene ekonomskim pokazateljima koji su često smanjivali realni rast.
Međutim, prihvaćanjem izmjena Zakona, novi model bi koristio omjer 60:40 u korist povoljnijeg faktora između prosječne plaće i inflacije.
Ova promjena ima za cilj brže i pravednije praćenje mirovina u skladu s ekonomskim promjenama, posebno u kontekstu inflacije i rastućih troškova života.
Ministarstvo također naglašava mjere poput poticanja kasnijeg odlaska u mirovinu, povećanja zaposlenosti aktivnim politikama na tržištu rada, učinkovitije naplate doprinosa i borbe protiv sive ekonomije. Razmatraju i mogućnost promjena u sustavu doprinosa i poreza, uključujući progresivnije modele oporezivanja.
Slični izazovi prisutni su i u Republici Srpskoj, gdje se broj umirovljenika povećava iz godine u godinu. Prema podacima Fonda PIO RS, u kolovozu je bilo 292.114 umirovljenika, što je povećanje u odnosu na 286.565 u kolovozu 2024. godine.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da je sustav dugoročno neodrživ zbog velike ovisnosti o neizravnim porezima, dok istovremeno velik broj zaposlenika prima minimalne plaće, a poslodavci se zbog visokih doprinosa odlučuju “raditi na crno”.
– Ako ne bude više radnika za jednog umirovljenika, bojim se da se mirovine onih koji danas rade neće moći isplatiti, osim ako se entiteti ne zaduže, što je najgora moguća opcija – naglasio je Pavlović.
Kao rješenja predlaže ograničavanje doprinosa plaćama na 50 posto, vezanje plaća u javnom sektoru za prosječnu plaću u realnom sektoru te jačanje veze između javnih financija i gospodarstva.
Na kraju zaključuje da trenutna politika visokih opterećenja i oslanjanja na neizravne poreze dugoročno ugrožava gospodarski razvoj i održivost mirovinskog sustava.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Što vi mislite o ovoj temi?
Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Američki predsjednik Trump je zaprijetio europskoj zemlji: “Jako sam nezadovoljan. Mislim da bi ih trebalo kazniti zbog toga”
Izvanredno obraćanje Vučića: Hrvatska je prekinula dotok nafte. Rafinerija može raditi do 1. studenog
Što se zapravo krije iza Vučićeve izjave ‘Bit će rata’