Genocid Što se događa s kršćanima u Nigeriji? Maher: Ovo je veći genocid od onog u Gazi

Bill Maher, američki komičar i politički komentator, nedavno je skrenuo pozornost na progon kršćana u Nigeriji, nazvavši nasilje “većim pokušajem genocida od onoga što se događa u Gazi”.

„Ubili su više od 100.000 ljudi od 2009. Spalili su 18.000 crkava. Ovo je puno veći pokušaj genocida od onoga što se događa u Gazi. Doslovno pokušavaju uništiti kršćansko stanovništvo cijele zemlje“, rekao je tijekom HBO-ove emisije „Real Time with Bill Maher“.

Ubrzo je i Washington Post objavio članak Roberta Royala, autora bliskog katoličkim krugovima, koji je zaključio da svijet napokon primjećuje progon kršćana u Nigeriji, piše Index.hr .

Što je istina?

Maher je naveo podatke koji kruže među kršćanskim organizacijama. Brojke o 100.000 ubijenih i 18.000 spaljenih crkava nisu neovisno potvrđene od strane UN-a ili međunarodnih promatrača.

UN je izvijestio da je od 2000. godine ubijeno najmanje 62 000 nigerijskih kršćana. Prema istraživanju organizacije Intersociety, od početka Boko Harama broj mrtvih kršćana dosegao je oko 125 000, ali te se brojke smatraju pretjeranima.

Organizacije poput Genocide Watcha tvrde da se nad kršćanima u Nigeriji vrše “genocid” i “masakr”. Ujedinjeni narodi izbjegavaju to nazivati ​​genocidom (prema UN-u, genocid znači namjerni pokušaj uništenja cijele etničke, vjerske ili nacionalne skupine).

Što se događa u Nigeriji?

Nigerija, najmnogoljudnija afrička zemlja s 232,2 milijuna stanovnika, službeno je sekularna zemlja bez državne religije. Sjeverni dio Nigerije pretežno naseljavaju muslimanske zajednice. Južni dio zemlje uglavnom čine kršćanske zajednice. Prema CIA-inom World Factbooku (2018.), procjenjuje se da je 53,5% muslimana i 45,9% kršćana.

Epicentar sukoba je u srednjem pojasu, s obzirom na to da je dom stotinama manjinskih etničkih skupina. Tamo živi više od 40 milijuna ljudi.

Uvođenje šerijata na prijelazu stoljeća

Nigerija je nastala 1914. godine spajanjem sjevernih muslimanskih i južnih kršćanskih područja pod britanskom kolonijalnom vlašću. Oko 1950-ih zabilježeni su prvi veći sukobi između kršćana i muslimana. Zemlja je stekla neovisnost od Velike Britanije 1960. godine, a već 1966. dogodio se prvi vojni udar. Tada je Nigerijom godinama vladala vojna hunta.

Nakon što se zemlja 1999. vratila demokratskoj vladavini, muslimanske savezne države na sjeveru iskoristile su povratak demokracije kao priliku za uvođenje šerijatskog prava kao glavnog pravnog okvira.

Brutalno nasilje započelo je s Boko Haramom

Boko Haram, islamistička skupina koja djeluje kao oružani džihadistički pokret od 2009. godine, imala je posebno dramatičan utjecaj na nigerijsku stvarnost, izvodeći brutalne napade na civilno stanovništvo. Članovi skupine zahtijevaju uvođenje muslimanskog šerijatskog prava i islamskih škola diljem Nigerije.

Unutar Boko Harama, 2016. godine pojavila se frakcija poznata kao Islamska država Zapadnoafrička provincija (ISWAP). Organizacija je u početku bila više usmjerena na vojne i državne ciljeve, ali nedavno su zabilježeni napadi i na kršćanske zajednice.

Značajan dio nasilja u Nigeriji proizlazi iz sukoba između fulanskih pastira i kršćanskih poljoprivrednika u središnjem dijelu zemlje. Fulanski pastiri su nomadski muslimanski stočari koji sezonski putuju sa svojom stokom, često dolazeći u sukob s poljoprivrednim zajednicama. Iako su žrtve često kršćani, sukobi su rijetko isključivo vjerski, već se tiču ​​i agrarnih razloga.

Nedavni brutalni napad

U lipnju ove godine u središnjoj Nigeriji dogodio se jedan od najgorih napada u novijoj povijesti. Naoružani ljudi upali su u selo Yelewata u saveznoj državi Benue, gdje su, prema Amnesty Internationalu, ubili najmanje stotinu ljudi. Zbog napada je u ovoj saveznoj državi raseljeno najmanje 500.000 ljudi.

Genocide Watch piše da je u napadu ubijeno 200 kršćana te da su napad počinili fulanski džihadisti. To je samo jedan od mnogih napada posljednjih godina u kojima su kršćanske zajednice u središnjoj Nigeriji bile među glavnim žrtvama.

Nigerija se protivi stavu o genocidu

No nigerijska vlada osporava narative da se kršćani sustavno ubijaju u “pokušaju genocida”, kako je to Maher rekao. Katarska Al Jazeera objavila je članak pod naslovom “Ne, Bill Maher, u Nigeriji nema ‘kršćanskog genocida'”. Autor je Gimba Kakanda, viši posebni pomoćnik predsjednika Nigerije za istraživanje i analizu u Uredu potpredsjednika.

Sama njegova funkcija sugerira da je riječ o pristranom stavu, ali istovremeno je zanimljiv jer otkriva više o službenom stavu zemlje.

Kakanda ističe da su tvrdnje o vjerskom ratu između muslimana i kršćana pojednostavljene te da sukobe potiču zemljišni sporovi i kriminal, dok je religija često sporedna. Također spominje sukobe između muslimana i drugih muslimana.

Trumpova administracija je sve zabrinutija

Razlog zašto nigerijska vlada nastoji umanjiti vjerski element koji okružuje ovo nasilje jest taj što javna zabrinutost administracije Donalda Trumpa zbog situacije raste. U ožujku je američki Kongres održao saslušanje na kojem je pozvao da se Nigerija proglasi “zemljom od posebne zabrinutosti zbog sustavnog kršenja vjerskih sloboda i progona kršćana”.

Ova oznaka također podrazumijeva moguće sankcije protiv pojedinaca i agencija odgovornih za kršenje vjerskih prava.

Zastupnik Christopher Smith, predsjednik Pododbora za Afriku, rekao je da su napadi bili utemeljeni na religiji, dok je njegova kolegica Sara Jacobs pozvala na oprez i rekla da pojednostavljeni narativi o nasilju održavaju štetne stereotipe. Najdalje u kritiziranju nigerijske vlade bio je teksaški senator Ted Cruz, koji je nigerijsku vladu optužio da je omogućila masakr kršćana, izvijestio je Newsweek.

Nasilje se nastavlja.

Iako nigerijska vlada tvrdi da je pojačala operacije protiv militanata i razoružala stotine naoružanih skupina, nasilje se nastavlja. Nigerijske nevladine organizacije kažu da se džihadistima daje amnestija dok se kršćani postupno istrebljuju, suočavajući se sa smrću i raseljavanjem.

Očito je da interes svjetske javnosti za ovaj problem raste i da će se pritisak na Nigeriju od strane SAD-a i međunarodne zajednice povećati.

„Uporni neuspjeh vlasti da pozovu osumnjičene počinitelje na odgovornost potiče ciklus nekažnjivosti zbog kojeg se svi osjećaju nesigurno. Vlasti sada moraju prekinuti rastuću kulturu nekažnjivosti za ove napade“, rekao je direktor Amnesty Internationala za Nigeriju Isa Sanusi nakon napada u lipnju u državi Benue.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

Što vi mislite o ovoj temi?

Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com