Fokus Bunoza i Pepić: Hrvati su predvodnici stabilizacije BiH

Politički i pravni izazovi s kojima se suočavaju Hrvati u BiH bili su okosnica detaljne analize, s posebnom pažnjom na ulogu međunarodne zajednice i domaćih aktera.

Gosti su analizirali zapaljivu predizbornu retoriku, destruktivne posljedice nametnutih odluka visokih predstavnika i najnovije presude Europskog suda za ljudska prava, koje javnost u Bosni i Hercegovini krivo tumači. Poslana je i snažna poruka o nužnosti sustavnog lobiranja za hrvatske nacionalne interese u ključnim zapadnim centrima moći, prvenstveno Washingtonu i Bruxellesu, gdje se donose strateški važne odluke.

Odgovor na povijesni revizionizam

Osvrćući se na nedavnu rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o zabrani veličanja NDH, Pepić je istaknuo da je dokument namjerno dostavljen u vrijeme proslave obljetnice HVO-a u Derventi te da je svjesno utemeljen na dezinformacijama. Pojasnio je da spomenik na Modranu ne sadrži nijedno ustaško slovo “U”, već samo odražava amblem 3. bojne 103. brigade HVO-a, uz nacrtanu hrvatsku trobojnicu i povijesni grb.

Politolog je ocijenio da se herojski Domovinski rat neopravdano pokušava povezati s fašističkim pokretom zbog uskih predizbornih potreba Milorada Dodika, koji se našao pod snažnim pritiskom lokalne oporbe. Komentirajući izjavu bošnjačkih predstavnika o navodnoj islamofobiji, napomenuo je da takvih prijetnji od strane hrvatskih političara u Bosni i Hercegovini nema, te podsjetio da su bošnjački predstavnici godinama otvoreno podržavali nametanje političkih predstavnika Hrvatima.

Štetnost radikalne retorike

Ministar Davor Bunoza upozorio je da sveprisutni govor mržnje i radikalna retorika političkih aktera izravno blokiraju europski put i sprječavaju postizanje potrebnih kompromisa u Bosni i Hercegovini. Kao posebno zabrinjavajuće i ružne poruke naveo je izjave visokopozicioniranih političara koji izražavaju žaljenje što određeni narod nije stradao u Drugom svjetskom ratu ili koji konstitutivne narode nazivaju stanarima u vlastitoj državi.

Također je istaknuo postojanje evidentnih dvostrukih kriterija međunarodne zajednice. Kao jasan primjer takvog selektivnog pristupa, Bunoza je naveo situaciju u kojoj je podnositelj zahtjeva pred Europskim sudom visokog predstavnika nazvao fašistom i čuvarom logora Auschwitz, na što strani diplomati uopće nisu reagirali, dok su istovremeno puno blaži potezi bili strogo sankcionirani. Dodao je da mnogi domaći političari takvim ponašanjem samo pokušavaju prikriti vlastitu neaktivnost.

Posljedice nametnutih odluka

Analizirajući ulogu međunarodne zajednice, Pepić je naglasio kako su strane intervencije stvorile sindrom ovisnosti u kojem domaći političari isključivo očekuju da OHR rješava njihove probleme i donosi odluke umjesto njih. Podsjetio je da su takozvani Barryjevi amandmani iz 2000. godine neustavno otvorili vrata dekonstituciji Hrvata, a da je sam OESS prethodno utvrdio pravila prema kojima Bošnjaci mogu birati Hrvate za članove Predsjedništva BiH.

Zbog toga Pepić smatra da je krajnje vrijeme za ukidanje bonskih ovlasti, jer bi samo to prisililo domaće aktere na preuzimanje stvarne odgovornosti. Podsjetio je na grube pogreške iz prošlosti, poput upada UNPROFOR-a u dom obitelji Kupreškić i nametanja Statuta grada Mostara 2004. godine, naglasivši da se Hrvatima danas hitno moraju dati prava na pravni lijek te vratiti političko dostojanstvo i pravo na legitimno zastupanje.

Tumačenje europskih presuda

Komentirajući izbornu reformu i pravosudni okvir, Bunoza je objasnio da najnovije presude Europskog suda za ljudska prava ni na koji način ne žele ukinuti izbornu jedinicu, već samo osigurati pravo kandidiranja za sve. Odbijanje zahtjeva poput onih Zlatana Begića i Demokratske fronte dokazuje da se ustavna struktura ne može rušiti pred međunarodnim sudovima pod krinkom zaštite ljudskih prava putem tužbi actio popularis.

Ministar je naglasio da ove presude, u kombinaciji s odlukom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, jasno zahtijevaju preciznu i legitimnu zastupljenost konstitutivnih naroda u domovima naroda. Bunoza je također podsjetio na trenutnu praksu koja potvrđuje da se izborne jedinice mogu uskladiti s administrativnim granicama županija, o čemu je razgovarao s europskim dužnosnicima koji danas puno bolje razumiju stvarnu situaciju u BiH.

Južna međusobna povezanost i lobiranje

Osvrćući se na bošnjačke zahtjeve za tzv. proporcionalnu zastupljenost, Pepić je upozorio da oni konkretno žele uništiti daytonski sustav koji narodima jamči pravo veta i zaštitu vlastite autonomije. Zato je naglasio nužnost jačeg lobiranja u Washingtonu, naglašavajući da hrvatsko pitanje u svijetu trenutno gotovo da ne postoji te da Hrvati iz BiH nisu dovoljno vidljivi u međunarodnim krugovima.

Kao ključni primjer naveo je Južnu plinsku interkonekciju, projekt o kojem se pregovara već godinama. „Prema javno dostupnim informacijama, Amerikanci će preuzeti taj projekt, ali će se vjerojatno otvoriti DOO sa sjedištem u Sarajevu, kojim će predsjedavati Amer Bekan. Postavlja se pitanje zašto se nije pregovaralo da tvrtka bude u Mostaru i što će se dogoditi ako to DOO na kraju prenese svoje ovlasti na BH Gas“, istaknuo je Pepić.

Rekao je da su to legitimna pitanja koja treba rješavati jasnom politikom bez straha, jer se karte ponovno miješaju na globalnoj razini.

Pravi rad na europskom putu

Na kraju je ministar Bunoza istaknuo da oni politički akteri koji se u javnosti najviše kunu u državu Bosnu i Hercegovinu zapravo u posljednje tri godine nisu predložili niti jedan reformski zakon koji je ključan za njezin europski put. Nasuprot njima, hrvatski predstavnici aktivno rade na pronalaženju konkretnih rješenja, a nedavno je pokrenut i akcijski plan za provedbu presuda ESLJP-a u kojem je planirano uključivanje domaće pravne struke i bivših sudaca.

Zaključio je da je stranim diplomatima u Sarajevu sve jasnije tko su stvarne prepreke napretku kada im se izravno predoče konkretni statistički podaci o radu Vijeća ministara. Umjesto jeftinih lažnih narativa, Bunoza smatra da je jedini pravi put naprijed donošenje važnih reformskih zakona, poput onog o sukobu interesa i zaštiti osobnih podataka, što dokazuje da Hrvati zaista predvode stabilizaciju BiH.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com