PONEDJELJAK, 4. travnja 2026.
Na veliku srijedu prije Uskrsa 6. travnja 1667. godine oko 8 sati i 45 minuta ujutro Dubrovnik i okolicu pogodio je pustošan potres. Potres se osjetio od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne i Carigrada.
Od teških oštećenja pošteđene su obrambene zidine i tvrđave Grada. U teško oštećenoj Kneževoj palači poginuo je knez S. Getaldić sa svojom obitelji.
Odmah nakon potresa nastao je tsunami, o čemu je pisao nizozemski konzul Jakob van Damm koji je na putu za Smirnu potres preživio u Dubrovniku.
Potres je uzrokovao mnogo šteta i u okolici Dubrovnika. Osjetio se intenzitetom od VIII stupnjeva EMS ljestvice južno od Dubrovnika, sve do Budve (oko 70 km udaljene od epicentra), a sjeverno do četrdesetak km udaljenog Stona. Ne zna se točan broj poginulih i ranjenih, ali procijenjeno je oko 2200.
O cijelom strašnom događaju postoje brojni dokumenti, koji svi ukazuju na razmjere katastrofe koja je pogodila Dubrovnik i nakon koje se dugo i sporo oporavljao, ali više nikada nije ponovio raniji sjaj. Glavnina pisama i rukopisa opisivala je prizore iz Grada i okolice koji su se ticali prizora jada koji je među stanovništvom nastao nakon potresa, te oštećenja pojedinih zgrada. Potres je pretvorio Grad u hrpu ruševina, a s brda Srđa kotrljalo se kamenje. Izvori i gustijerne su presušili. Podigao se oblak prašine iznad Grada o čemu npr. piše dubrovački vlastelin Jaketa Gjonorić Palmotić u spjevu „Dubrovnik ponovljen“ (pjevanje XIII, 29):
„A u gustom crnom oblaku
čim sve ujedno pade i sruši,
Sunce sakri svoju zraku
i sve od svudi prah zaduši“.
Osnovni uzrok seizmičke aktivnosti na istočnoj obali Jadranskog mora leži u podvlačenju Jadranske mikroploče pod Vanjske Dinaride. Njihov broj i jakost raste idući od sjeverozapada prema jugoistoku, tako da se najveći broj potresa kao i najjači potresi događaju na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije.
Seizmički hazard Dubrovnika, kao i cijele Hrvatske može se naći na Kartama potresnih područja Republike Hrvatske, slobodno dostupnim na internetskoj stranici Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (http://seizkarta.gfz.hr/).
Bilo bi izvrsno da se iduće godine, povodom 355. obljetnice dubrovačkog potresa, institucije Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije odluče obilježiti taj značajan događaj, u čemu će im nevelik broj hrvatskih seizmologa svesrdno pomoći.
More Stories
JUNAK I ZAPOVJEDNIK Junaci Domovinskog rata – Marijan Kulhavi Foka oduzeo si je život da ne bi pao u ruke neprijatelja
HUMANIST I DOMOLJUB15. travnja 1919. rođen Franjo Kuharić, kardinal kojeg su svi voljeli
ČETNIK 14. travnja 1936. – poziv Draže Mihailovića svim ‘poštenim Hrvatima Jugoslavenima’