Hrvatska gradi migrantsku infrastrukturu od gotovo 10 milijuna eura, građani u strahu zbog plana za Željavu

Dok se europske granice sve više nalaze pod pritiskom migracijskih valova, Hrvatska tiho priprema novu infrastrukturu za prihvat državljana trećih zemalja.

Iza administrativnog jezika i birokratskih odluka krije se projekt vrijedan gotovo 10 milijuna eura, a njegovo provođenje već sada izaziva ozbiljnu zabrinutost dijela javnosti, osobito zbog mogućnosti otvaranja migrantskog centra na području nekadašnje vojne baze Željava.

Odluka je donesena gotovo bez javne rasprave, a dokumenti pokazuju da država ubrzano kreće u stvaranje novih smještajnih i sigurnosnih kapaciteta za provedbu europskog Pakta o migracijama i azilu.

Milijuni eura za novi migrantski sustav

Prema službenim informacijama, Uprava za europske poslove, međunarodne odnose i fondove Europske unije još je krajem travnja donijela odluku o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za projekt pod nazivom „Uspostava smještajnih kapaciteta za državljane trećih zemalja i sigurnosne infrastrukture za potrebe implementacije Pakta o migracijama i azilu“.

Samo nekoliko dana kasnije, 7. svibnja, potpisan je i službeni sporazum kojim je projekt formalno pokrenut.

Ukupna vrijednost projekta iznosi čak 9,9 milijuna eura, pri čemu će najveći dio novca stići iz fondova Europske unije kroz Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama. Ostatak će biti pokriven iz hrvatskog državnog proračuna.

Što se zapravo gradi?

Iako se u dokumentima koristi tehnički i birokratski rječnik, cilj projekta vrlo je jasan – stvaranje prostora za smještaj migranata i provođenje tzv. dubinskih provjera na vanjskoj granici Europske unije.

Drugim riječima, Hrvatska se priprema za novu fazu provedbe europske migracijske politike u kojoj će upravo države na vanjskim granicama nositi najveći teret registracije, provjera i zadržavanja osoba koje ulaze na teritorij Unije.

Vlada tvrdi da je riječ o ispunjavanju međunarodnih obveza i jačanju kontrole granica, no kritičari upozoravaju da bi Hrvatska mogla postati svojevrsna tampon-zona za migrantske tokove.

Željava ponovno u fokusu

Posebnu nelagodu izazvale su informacije da se među mogućim lokacijama za migrantski centar ponovno spominje područje Željave, nekadašnje vojne baze uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Ta je mogućnost već ranije izazvala burne reakcije građana, lokalnih vlasti i dijela političke scene. Organizirani su prosvjedi, a stanovnici pograničnih područja otvoreno su izražavali strah zbog sigurnosnih posljedica i mogućeg pritiska na lokalnu infrastrukturu.

Protivljenje ne dolazi samo iz Hrvatske. Zabrinutost su ranije izražavali i predstavnici iz Bosne i Hercegovine, upozoravajući da bi otvaranje velikog migrantskog centra tik uz granicu moglo imati ozbiljan utjecaj na cijelo pogranično područje.

Građani traže odgovore

Mnogi se sada pitaju zašto se o ovako velikom projektu gotovo uopće nije javno raspravljalo te koliko će daleko Hrvatska ići u provedbi europskog Pakta o migracijama i azilu.

Dok institucije govore o “upravljanju migracijama” i “sigurnosnim procedurama”, dio javnosti strahuje da se iza tih izraza krije dugoročna promjena koja bi mogla ostaviti ozbiljne posljedice na sigurnost, demografiju i svakodnevni život lokalnog stanovništva.

Jedno je sigurno – tema migracija ponovno se vraća u središte političkih i društvenih sukoba, a projekt vrijedan gotovo 10 milijuna eura tek je otvorio nova pitanja na koja građani očekuju konkretne odgovore.