Deklaracija Domovinskog pokreta Prijedlozi iz Deklaracije DP-a usklađeni s odlukama Suda u Strasbourgu

Deklaracija Domovinskog pokreta poziva na ustavnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini i uspostavu hrvatske izborne jedinice kako bi se spriječilo njihovo preglasavanje na izborima. Posebno se naglašava da hrvatska izborna jedinica u Federaciji ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu.

„Ono što smo htjeli ponuditi kao određeno jamstvo svim ostalim dionicima, prije svega Bošnjacima, jest da sama činjenica da bismo dali prioritet teritorijalnom diskontinuitetu jamči okvir za postojanje Bosne i Hercegovine i da se Hrvati neće kretati u nekom smjeru separatizma. Međutim, ono što s njihove strane doživljavamo jest da se svaka ideja koja ima smisla odbacuje, što prihvaćaju čak i drugi međunarodni čimbenici, ako hoćete Europska unija i Venecijanska komisija“, objasnio je Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta, javlja RTV HB.

Zbog dubokih političkih podjela, svaka promjena Izbornog zakona ili strukture hrvatske izborne jedinice zahtijeva politički dogovor svih konstitutivnih naroda u BiH. Međutim, bošnjački političari do sada su bili gluhi na pitanje omogućavanja legitimne zastupljenosti Hrvata. Nisu bili gluhi ni na Deklaraciju domovinskog pokreta. Štoviše, smatraju je formalnim napadom i usprkosom ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.

Kad je riječ o središnjem prijedlogu iz Deklaracije o uspostavi hrvatske izborne jedinice, državni ministar pravosuđa Davor Bunoza podsjetio je na važnost presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. U njoj se decidno navodi da države uživaju veliku slobodu u formiranju izbornih jedinica na temelju administrativnih, teritorijalnih i ustavnih kriterija.

Dok hrvatski političari u prijedlozima Deklaracije pronalaze rješenje za ravnopravniju zastupljenost i zaštitu biračkog tijela, bošnjački dužnosnici je vide kao napad na ustavni poredak i vjeruju da može produbiti etničke podjele.