HB.hteam.org

Portal hrvata HB

‘Likvidirati zapovjedništvo’ Isplivala krvoločna naredba šefa Armije BiH: ‘Sve ustaško spaliti, djecu i žene zatvoriti, muškarce pobiti’

U nastavku istog dokumenta precizirane su brutalne metode uličnih borbi koje su trebale uslijediti u samome gradu s ciljem potpunog preuzimanja kontrole i neutralizacije zapovjednih struktura druge strane.

UTORAK, 18 kolovoza 2026

Pred Sudom Bosne i Hercegovine nastavljeno je suđenje sedmorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i civilne policije u Žepču za zločine nad Bošnjacima počinjene tijekom 1993. i 1994. godine.

U središtu pozornosti javnosti našlo se svjedočenje prvog svjedoka Tužiteljstva BiH Galiba Dervišića, nekadašnjeg zapovjednika 319. brigade Armije BiH u Žepču. Izneseni materijalni dokazi pokazuju dramatičan kontekst sukoba, s obzirom na to da je svjedok Dervišić četiri dana prije predaje svojih snaga potpisao iznimno krvoločnu zapovijed o općem napadu na hrvatske snage, u kojoj se eksplicitno tražilo pritvaranje žena i djece te likvidacija muškaraca i političkih čelnika.

Prema službenim spisima Haaškog tribunala, gdje je ova zapovijed zavedena pod brojem 02918607, Dervišić je 20. lipnja 1993. godine izdao zapovijed u kojoj stoji da “jedinice ABiH 319. brigade Žepče u 9 sati izvrše napad na ustaške snage, sve ustaško spaliti, djecu i ženu pritvoriti u logoru u Vitlacima, a muškarce pobiti“. U nastavku istog dokumenta precizirane su brutalne metode uličnih borbi koje su trebale uslijediti u samome gradu s ciljem potpunog preuzimanja kontrole i neutralizacije zapovjednih struktura druge strane.

Prvi otvoreni sukobi na ovom području zabilježeni su 23. lipnja 1993. godine navečer kada su mudžahedini iz Željeznog Polja napali hrvatsko selo Golubinja, nakon čega su sutradan ujutro dijelovi pet muslimanskih brigada s oko 12.500 ljudi opkolili Žepče napredujući iz pravca Zenice i Kaknja. Unatoč snažnim topničkim napadima i opkoljavanju stožera vojne policije HVO-a u hotelu “Balkan”, hrvatske snage uspjele su odbiti napadače do južne obale rijeke Bosne, što je 30. lipnja navečer rezultiralo potpunom predajom 305. i 319. brigade Armije BiH, piše Republika.info.

Krvoločna zapovijed iz Haaškog arhiva

 

“Po ulasku u grad spojiti se sa snagama u gradu, a specijalni vod MUP-a Zenica odmah prijeći likvidaciji ustaškog zapovjedništva i čelnika HDZ-a. Snage koje su u gradu koristeći vjerski praznik i okupljanje ljudi u crkvi do 3.00 sati 24.06.1993. zaposjesti utvrđene zgrade po ranijem planu, sve što se kreće ubijati. Snajperima neutralizirati sve istaknute članove komande štaba i staviti grad pod kontrolu. Po ulasku naših snaga prijeći u čišćenje grada, žene i djecu zatvoriti u srednju školu Žepče i Osnovnu školu Žepče. Ljudstvo iz stare općine odmah zaposjesti bolnicu koju drže ustaše i sve ustaše pobiti, a medicinsko osoblje zadržati da radi pod kontrolom”, navodi se u potpisanoj zapovijedi zapovjednika Dervišića.

Državno tužiteljstvo tereti optužene Alojza Vrbića, Marinka Martića, Franju Jozića, Viktora Markanovića, Slavka Spajića i Ivu Mrkonjiću da su nakon tih događaja, u svojstvu pripadnika vojne i civilne policije HVO-a, kršili odredbe Ženevskih konvencija kroz zlostavljanja, premlaćivanja i prisilne radove zatvorenih bošnjačkih civila u improviziranim objektima. Optužnica se u ukupno 66 točaka odnosi na nečovječna postupanja zbog kojih su neki zatvorenici umrli, kao i nezakonito izvođenje na prisilne radove u zonu ratnih operacija.

U svom službenom iskazu pred Sudom BiH, Galib Dervišić se prisjetio dramatičnih trenutaka predaje te naveo kako su sa zapovjedništvom HVO-a dogovorili polaganje oružja i trijažu, dok su civili trebali ostati u kućama, no naknadno je saznao da su prebačeni u krug poduzeća “Nova trgovina”. Opisujući vlastito zatočeništvo, svjedok je ispričao da je u pratnji Vojne policije HVO-a odveden u jednu kuću, nakon čega je prebačen u školu u Perkovićima gdje su dovedeni i ostali članovi njegova zapovjedništva. “Vidjeli smo da gotovo nema izlaza, da smo skroz u okruženju. Još bi se mogli držati, ali kad je došla artiljerija…”, prisjetio se svjedok kritičnih trenutaka prije predaje.

Svjedočenje o batinama i torturi u logoru ‘Silos’

“Dovedeni su članovi moje komande. Muharem Pehlivanović je donesen isprebijan, jedva je govorio”, rekao je svjedok dodajući da je od njih saznao da su civili još u štalama i hangarima i da ga je to potreslo, jer je bilo starih ljudi i male djece. Nakon desetak dana Dervišić je premješten u objekt “Silos” gdje se nalazila zloglasna ćelija “šestica”, za koju je naveo da je u njoj pretučen zapovjednik Vojne policije 319. brigade Jasmin Musić, koji je kasnije preminuo od zadobivenih ozljeda.

“Jasmin Musić, komandir Vojne policije 319. brigade, izveden je iz te ‘šestice’, pretučen, unesen nazad i od posljedica je preminuo”, kazao je Dervišić napominjući da je informaciju o tome da ga je “izveo Vrba i još netko” saznao od drugog pretučenog zarobljenika Ismeta Berbića. Svjedok je pojasnio kako su zarobljenici redovito odvođeni na radove na borbene linije HVO-a, gdje je njegov rođak ranjen i poslije podlegao, dok su prema njegovim saznanjima dvojica ubijena prilikom pokušaja bijega.

Tijekom unakrsnog ispitivanja, branitelj Dražen Zubak sugerirao je da je Musić preminuo sredinom kolovoza kada svjedok više nije bio u tom objektu, na što je Dervišić ponovio da pred njim nitko nije izravno tučen te da Musić nije preminuo odmah nakon premlaćivanja. Svjedok je potvrdio da njegova brigada jest imala spreman plan obrane, a na upit optuženog Mrkonjića o dolasku specijalne policije iz Zenice, Dervišić je odgovorio da je on kao najviša zapovjedna instanca tražio pojačanje radi zaštite civila, no da je u grad stigla obična policija, zaključivši riječima: “Znate koliko je bilo policajaca Hrvata, koliko Muslimana.” Suđenje se nakon zastoja nastavlja 14. srpnja.

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com