Što je zapravo bila Platforma za BiH i kada je nastala?

UTORAK, 13 listopada 2026

Mnoge javne osobe bliske stranci HDZ BiH, kao i mnogi desno orijentirani hrvatski političari, te mnogi drugi i dan danas spočitavaju stranci HSP sudjelovanje u tzv.”Platformi” 4/četiri stranke koje su Činili SDP, SDA, HSP BiH i Radom za boljitak, zbog čega ta stranka od 2010.godine ne ostvaruje značajne političke rezultate,na svim izborima umjesto da ta stranka uvijek participira u zakonodavnoj, izvršnoj pa čak i sudskoj vlasti u BiH, FBiH, njenim županijama, općinama i gradovima jer je ta pravaška opcija temelj hravtske životvorne ideje sadržana u dvije riječi kojih se ta stranka od svog osnutka drži a ona je: 

“Bog i Hrvati i ZDS(Za Dom Spremni.”

N, glavna zamjerka stranke HDZ BiH i svih drugih koji vežu stranku HSP BiH za tu tzv”Paltformu” je sudjelovanje u zaonodavnoj i izvršnoj vlasti u FBiH mimo izvorne volje hrvatskog naroda u BiH a svi znamo kako je ta volja uvijek bila nametnuta izbornim krađama, prevarama, ucjenama,podmićivanjem i  političkim trgovinama i to uvijek i najviše od stranke HDZ BiH koja bi sklopila koaliciju i sa crnim vragom kako bi vladala u što su se uvjerili svi koji prate politička kretanja u BiH od završetka Domovinskog rata u BiH do dana današnjega.

Napadati stranku HSP BiH za prevaru hrvatskih glasača na izborima a istovremeno ih varati svih godinama od završetka Domovinskog rata je krajnje licemjerno od najvećeg zla koje je pogodilo hrvatski narod u BiH a to je zlo imenom i prezimenom stranka HDZ BiH i njihov predsjednik i “dobročinitelj” dr.Dragan Čović i svi oni koji se šlepaju uz njega a takvih je na tisuće šlepera koje su u njih ukrcali a još ih mnogo čeka ukrcati se u njih, dok s druge strane stotine tisuća istinskih domoljuba Hrvata i Branitelja se ukrcalo na zrakoplove, brodove, buseve i otišlo u potrazi za boljim i smislenijim životom kojeg ovdje zahvaljujući stranci HDZ BiH i njihovom “dobročinitelju” nisu mogli dobiti.

Ovdje ja kao neovisni promatrač  političkih zbivanja u BiH koji s tom tzv”Paltformom” nemam ništa i koji sam uvijek i zauvijek u duši istinski pravaš i kao takav ću umrijeti želim pronaći razloga zašto je stranka HSP BiH koja je po svojoj izvornosti desno orijentirana hrvatska politička opcija ušla u koaliciju s navedene 3/tri  političke stranke, i jedini suvisao odgovor koji mi se nameće je pokušaj tadašnjeg rukovodstva te stranke konačno prikazati urbi et orbi(gradu i svijetu) kako se hrvatska izborna volja a samim time i hrvatski nacionalni interes u BiH može i treba štititi u BiH i od drugih hrvatskih političkih stranaka u BiH a ne samo od jedne , tj.HDZ BiH.

No, kako bih svima onima koji su neupućeni u tadašnje političke prilike u BiH približio tumačenje tadašnjih prilika u BiH, odnosno zašto je došlo do formiranja te tzv”Platforme” krenut ću od činjenica a one su slijedeće:

Platforma za BiH je bila politički sporazum četiriju stranaka, predstavljen 20. prosinca 2010., nakon općih izbora održanih u listopadu iste godine. Potpisale su ga:

• SDP BiH
• SDA
• HSP BiH
• Narodna stranka Radom za boljitak

Predstavnici stranaka bili su Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Zvonko Jurišić i Mladen Ivanković Lijanović. Sporazum je predviđao zajedničko formiranje vlasti i provođenje političkih, gospodarskih i ustavnih reformi.

Zašto je Platforma izazvala tako veliko nezadovoljstvo među Hrvatima?

Na izborima 2010. HDZ BiH i HDZ 1990, zajedno s drugim hrvatskim političkim opcijama koje su ih podržavale, dobili su daleko najveću potporu hrvatskih birača. Unatoč tome, u formiranju federalne vlasti glavnu su ulogu preuzele stranke Platforme, dok su dva HDZ-a ostala izvan Vlade Federacije BiH.

Upravo je to postalo središte sukoba: može li parlamentarna većina sastavljena od stranaka koje imaju dovoljno zastupnika izabrati federalnu vlast ako pritom najveće hrvatske stranke, koje su dobile najveću potporu hrvatskih birača, ostanu izvan nje?

Stranke Platforme tvrdile su da imaju pravo formirati parlamentarnu većinu i da mogu zastupati interese svih građana. HDZ BiH i HDZ 1990 tvrdili su da je takvim postupkom zaobiđena izborna volja hrvatskoga naroda. Spor je prerastao u dugotrajnu ustavnu i političku krizu.

2. Tko je predstavljao HSP BiH i što je stranka dobila ulaskom u Platformu?

Zvonko Jurišić

Bio je predsjednik HSP-a BiH i glavni stranački predstavnik pri potpisivanju Platforme. Zagovarao je ulazak u vlast, tvrdeći da HSP ima pravo sudjelovati u političkom odlučivanju i da može pridonijeti ravnopravnosti Hrvata.

Živko Budimir

Član HSP-a BiH koji je u ožujku 2011. postao predsjednik Federacije BiH. Njegovo imenovanje bilo je jedno od najvažnijih političkih postignuća HSP-a u toj koaliciji.

HSP BiH dobio je i dva mjesta u šesnaestočlanoj federalnoj Vladi. Među njegovim ministrima bili su Ante Krajina, ministar financija, i Vjekoslav Čamber, ministar rada i socijalne politike.

Ovdje treba uočiti jednu bitnu razliku. HSP BiH nije ušao u Platformu kao najveća hrvatska stranka niti je imao potporu usporedivu s potporom dvaju HDZ-ova. Ipak, dobio je važne izvršne položaje zahvaljujući parlamentarnoj kombinaciji s SDP-om i SDA.

To je činjenica koja objašnjava zašto su protivnici Platforme smatrali da je HSP dobio političku moć veću od one koju mu je osigurala izborna potpora među Hrvatima.

Jurišić je, s druge strane, tvrdio da HSP ima izborni legitimitet i pravo sudjelovati u vlasti. U tadašnjim javnim nastupima branio je Platformu i odbacivao tvrdnje da u federalnoj Vladi dolazi do preglasavanja.

3. Koje su najveće zamjerke Hrvata u BiH HSP-u zbog Platforme?

Prema tadašnjim  političkim raspravama, mogu se izdvojiti četiri glavne zamjerke.

Prva zamjerka: HSP je sudjelovao u vlasti bez potpore većine hrvatskih birača

Ovo je bila i ostala najvažnija politička zamjerka.

HDZ BiH i HDZ 1990 tvrdili su da je njihova izborna potpora među Hrvatima trebala biti presudna pri sastavljanju federalne vlasti. Umjesto dogovora s njima, HSP BiH odlučio je sudjelovati u vlasti s SDP-om, SDA-om i Narodnom strankom Radom za boljitak.

Kritičari su smatrali da je HSP time pomogao bošnjačkim strankama da uspostave vlast bez dviju najvećih hrvatskih stranaka.

U političkom smislu, zato se HSP-u spočitavalo da je sudjelovanjem u vlasti dao hrvatsko političko pokriće koaliciji koju većina hrvatskih birača nije izabrala kao svojega predstavnika.

Ipak, potrebno je biti precizan: HSP nije bio bez ikakve izborne potpore, a tvrdnja da je netko imao ili nije imao legitimitet politička je ocjena koja se mora razmatrati u kontekstu izbornih rezultata, ustavnih pravila i načina formiranja vlasti.

Druga zamjerka: pravaška stranka surađivala je sa SDP-om i SDA-om

Za dio pravaški i nacionalno orijentiranih hrvatskih birača bilo je posebno teško prihvatiti činjenicu da stranka koja se poziva na pravaštvo i nacionalne interese Hrvata ulazi u savez sa SDP-om i SDA-om.

Protivnici Platforme smatrali su da je HSP trebao ostati dosljedan političkim načelima i inzistirati na dogovoru s hrvatskim strankama.

S druge strane, Jurišić je tvrdio da HSP ima pravo sudjelovati u vlasti, da se zalaže za ravnopravnost konstitutivnih naroda te da suradnja sa strankama različitih  političkih orijentacija nije sama po sebi odricanje od hrvatskih interesa.

Prema tome,  politički sukob nije bio samo između HDZ-a i HSP-a. Bio je to i sukob dvaju pristupa: treba li hrvatsku politiku graditi prvenstveno dogovorom hrvatskih stranaka ili sudjelovanjem u široj parlamentarnoj većini.

Treća zamjerka: ulazak u vlast nije donio očekivane rezultate za hrvatski narod

Potpisnici Platforme najavljivali su institucionalnu ravnopravnost konstitutivnih naroda, gospodarske reforme i promjene načina odlučivanja.

Međutim, mnogi hrvatski politički predstavnici i birači smatrali su da se položaj Hrvata nije popravio onako kako je bilo obećavano.

Posebno je sporno bilo pitanje može li se hrvatska politička ravnopravnost ostvariti ako najveće hrvatske stranke nemaju sudjelovanje u federalnoj vlasti.

Upravo je razlika između obećane ravnopravnosti i političke stvarnosti postala snažno uporište kritičara Platforme.

Četvrta zamjerka: borba za funkcije i sukobi unutar samog HSP-a

Ovo je važna činjenica koja se ponekad zanemaruje.

Već tijekom 2011. došlo je do ozbiljnih nesuglasica unutar HSP-a BiH. Dopredsjednik stranke Josip Perić javno je kritizirao vodstvo Zvonke Jurišića, tvrdeći da se previše bavi kadrovskim pitanjima i funkcijama, a premalo ostvarivanjem ciljeva Platforme.

Perić je u kolovozu 2011. izjavio da je nezadovoljan načinom na koji se provode dogovoreni ciljevi te je najavljivao borbu protiv Jurišićeva vodstva i same Platforme.

To znači da se protivljenje Platformi nije nalazilo samo među HDZ-ovim biračima i drugim političkim protivnicima. Postojalo je i unutar samog HSP-a BiH.

Dio članova smatrao je da ulazak u vlast nije opravdao političku cijenu koju je stranka platila među Hrvatima.

4. Kada se Platforma raspala?

Ovdje je potrebno razlikovati dvije stvari: raspad izvorne četverostranačke koalicije i kasniji odlazak pojedinih dužnosnika HSP-a.

• 20. prosinca 2010. – SDP BiH, SDA, HSP BiH i Narodna stranka Radom za boljitak predstavljaju zajedničku Platformu.
• 17. ožujka 2011. – potvrđena je federalna Vlada sastavljena na temelju te parlamentarne većine, a Živko Budimir postaje predsjednik Federacije BiH.
• Lipanj 2012. – odnosi unutar koalicije definitivno se raspadaju. SDP sklapa dogovor s novim političkim partnerima, među kojima su HDZ BiH, HDZ 1990 i SBB, dok dotadašnji partneri pružaju otpor promjeni vlasti.

Dakle, ako pitate kada je završila izvorna Platforma četiriju stranaka na federalnoj razini, ključan je lipanj 2012. godine.

Ipak, HSP nije istog dana nestao iz federalne vlasti. Zbog političkih i ustavnih prepreka smjena ministara i promjena izvršne vlasti odvijale su se tijekom duljeg razdoblja.

Unutar HSP-a BiH nastavili su se sukobi. Živko Budimir napustio je stranku 2013. i osnovao Stranku pravde i povjerenja, a Josip Perić te ministri Ante Krajina i Vjekoslav Čamber također su u rujnu 2013. napustili HSP BiH. Time je stranka izgubila važne dužnosnike i svoj dotadašnji položaj u federalnoj vlasti.

5. Je li HSP BiH time izdao hrvatske nacionalne interese?

To je političko pitanje na koje ne postoji odgovor koji će prihvatiti svi Hrvati u BiH. Ali mogu se iznijeti činjenice i argumenti obiju strana.

Argument kritičara HSP-a	Argument kojim je HSP branio svoj potez
Sudjelovao je u vlasti bez potpore većine hrvatskih birača.	Imao je vlastite izborne mandate i pravo sudjelovati u parlamentarnoj većini.
Pomogao je izbaciti HDZ BiH i HDZ 1990 iz federalne vlasti.	Smatrao je da hrvatske interese može zastupati i izvan političkog dogovora dvaju HDZ-ova.
Obećana ravnopravnost nije ostvarena u očekivanoj mjeri.	Tvrdio je da je Platforma predviđala zaštitu konstitutivnih naroda i promjene načina odlučivanja.
Političke funkcije dobivene su po cijenu podjele među Hrvatima.	Tvrdio je da pravo na političko djelovanje ne pripada isključivo jednoj stranci.

Moja je procjena da je politička pogreška HSP-a, promatrano iz perspektive hrvatskih nacionalnih interesa, bila u tome što je ušao u vlast bez prethodno postignutog šireg dogovora s najvećim hrvatskim strankama i bez dovoljno snažnih jamstava da će hrvatska politička ravnopravnost biti zaštićena.

To ne znači da je svaki dogovor sa SDP-om ili SDA-om nužno pogrešan. Problem je bio u konkretnim okolnostima, načinu uspostave vlasti i posljedicama koje su nastale među Hrvatima.

6. Što bi iz te povijesti danas trebao izvući HSP BiH?

Za stranku koja se poziva na pravaštvo i zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa, najvažnije je da pokaže kako je razumjela pouke iz 2010.–2012. godine.

To uključuje tri načela:

1. Hrvatska politička ravnopravnost ne smije biti samo izborni slogan. Potrebni su konkretni institucionalni mehanizmi koji sprječavaju preglasavanje i osiguravaju legitimno predstavljanje.
2. Koalicije moraju imati jasne programske ciljeve i jamstva. Nije dovoljno dobiti funkcije; potrebno je pokazati što je ostvareno za hrvatski narod i sve građane kojima se obećavalo bolje stanje.
3. Ne smije se brkati pravo na sudjelovanje u vlasti s pravom na isključivo predstavljanje Hrvata. Nijedna stranka ne može tvrditi da je jedini vlasnik hrvatskih nacionalnih interesa, ali svaka mora odgovarati za posljedice svojih  političkih odluka.

Zaključno, HSP BiH se zbog Platforme i danas može naći pred neugodnim pitanjem: je li tada sudjelovao u vlasti da bi ostvario hrvatske nacionalne interese ili je prihvatio političku moć koju mu je omogućila parlamentarna većina, iako su najveće hrvatske stranke ostale izvan nje?

To je pitanje na koje HSP BiH mora odgovoriti svojim  političkim programom, rezultatima i jasnim objašnjenjem tadašnjih odluka. Istodobno, ni HDZ BiH ni bilo koja druga hrvatska stranka ne bi smjela koristiti tu povijesnu epizodu kao zamjenu za argumentiranu raspravu o vlastitim rezultatima i odgovornosti.

/Vlado Marušić/Braniteljski portal.ba

______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

hb.hteam.org

⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️

⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️

Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com