Problemi za Facebook tek počinju

Samo nekoliko sati bilo je dovoljno da se na površinu izbaci ovisnost o društvenim mrežama, koja nije samo vrlo ozbiljna, već i globalna.

Nedostupnost društvenih mreža Facebook i Instagram te aplikacija WhatsApp, koja je trajala između tri i pet sati – ovisno o tome gdje se korisnici nalaze – dovela je do panike, pa čak i histerije na globalnoj razini, ne samo među običnim korisnicima, već i korisnicima marketinga tvrtke, mediji, kao i javne osobe, ali iz potpuno različitih razloga.

Facebook je savršen primjer onoga što se u svijetu naziva poslovnim konglomeratom ( konglomeratom ) – nekoliko sličnih tvrtki pod kišobranom velike super -korporacije. Facebook nije samo Facebook – on također posjeduje društvenu mrežu Instagram, kao i aplikaciju za dopisivanje i pozive Messenger i WhatsApp. Zapravo, veliki broj korisnika diljem svijeta tek je nakon pada ove ‘mega-mreže’ saznao da su zapravo ista tvrtka, iako to kaže svaki put kad započnu.

Naravno, nije samo Facebook ‘kriv’ za ovakav poslovni model. Google je samo dio krovne tvrtke Alphabet, koja također posjeduje YouTube, Nest, Waymo, SideWalk, Calico, kao i gotovo stotinu drugih manjih tvrtki i startupa . Takozvani ‘industrijsko spajanje’ postoji već desetljećima, a prve su ga pokrenule automobilske tvrtke. General Motors je nekad imao desetak različitih marki i marki vozila, a ogromni Volkswagen danas je krovna tvrtka za Audi, Seat, Škodu, Porsche, Bentley i Ducati.

Kad su korisnici 4. listopada primijetili da se Facebook ‘čudno ponašao’, te da ne mogu objavljivati ​​nove sadržaje na Instagramu, nitko na to nije obraćao veliku pozornost, jer se stotinu puta dogodilo da je Facebook ‘zeznuo’ (bug – računalna pogreška , problem). Međutim, kada ni nakon nekoliko sati nije bilo vijesti o Facebooku i Instagramu o desecima milijuna pametnih telefona i računala, nastala je prava panika.

Twitter dobrodošao

“Dobro došli, doslovno svi” bilo je na Twitter profilu. Kao jedna od društvenih mreža koja je još uvijek radila, Twitter je uskoro postao glavna mreža za praktički cijeli svijet. Milijuni su po prvi put otvorili Twitter račun, a sama je aplikacija zabilježila milijune preuzimanja. Nakon samo dva sata, pod pritiskom ogromnog internetskog prometa i ograničene propusnosti svojih poslužitelja, sam Twitter postao je nedostupan korisnicima u nekim zemljama.

Naravno, internetom su odmah počele kružiti nagađanja i razne teorije o tome što stoji iza pada Facebooka i Instagrama. Teorije su se kretale od ruskih ili kineskih hakera, preko aktivnosti agencija CIA -e ili NSA -e, do uvođenja izvanrednog stanja u Sjedinjenim Državama ( vojno stanje ).

Kad su se Facebook i Instagram napokon ‘vratili’, službeno objašnjenje tvrtke bilo je da je ‘riječ o tehničkoj pogrešci s pogrešnom konfiguracijskom datotekom’. Takve datoteke u biti igraju ulogu ‘mrežnog prometa’ koji govori korisničkim podacima kako se kretati kroz ogromnu mrežu poslužitelja Facebooka.

Telegram i signal “profitirali”

Također treba reći da veliki broj korisnika u svijetu koristi internet isključivo putem društvenih mreža, kako putem Facebooka i TikToka, tako i We Chat -a koji je iznimno popularan u Kini. Također, veliki dio korisnika danas koristi YouTube kao svoj televizor na kojem gleda vijesti, sportske rezultate, dokumentarne filmove i glazbu. Komunikacija putem razmjene trenutnih poruka u aplikacijama kao što su Messenger, Whats App, Viber i Telegram postala je toliko uobičajena da komuniciramo s mnogim našim prijateljima, kolegama, pa čak i članovima obitelji isključivo putem njih.

Činjenica da je komunikacija putem njih besplatna samo je još jedan razlog za njihovu masovnu upotrebu. Tako je tijekom pada Facebooka sigurna dopisna aplikacija Telegram u samo nekoliko sati stekla nevjerojatnih 70 milijuna novih korisnika. Aplikacija slične namjene, Signal je zabilježila i nekoliko milijuna novih korisnika, koji su je očito preuzeli zbog nemogućnosti komunikacije u WhatsApp -u i Messengeru. Telegram se smatra iznimno sigurnom (iako ne sto posto sigurnom) aplikacijom, a tijekom prošle godine imao je oko 500 milijuna aktivnih korisnika. Telegram je posebno popularan među novinarima i aktivistima diljem svijeta.

Milan Stamenković, IT stručnjak, kaže da malo tko u svijetu tehnologije “vjeruje Zuckerbergu”.

„To objašnjenje, koje je na svom računu objavio sam Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, ne djeluje baš uvjerljivo. Iako je tehnički moguće da konfiguracija mreže doista ruši veliki broj poslužitelja, to se jednostavno ne može dogoditi divovskim tvrtkama poput Facebooka – a to se ne smije dogoditi ”, smatra Stamenković.

Treba uzeti u obzir, nastavlja on, da „oni imaju desetke podatkovnih centara u kojima čuvaju naše podatke – slike, video zapise, kao i naše„ lajkove “i sve druge mrežne aktivnosti, te da se korisnički podaci ne čuvaju na isto fizičko mjesto ”. Zato mu se ovo objašnjenje njihovih vođa čini potpuno nevjerojatnim.

“Također, ljudi često zaborave ili uopće ne znaju da Facebook ‘vidi’ naše aktivnosti na cijelom internetu, a danas gotovo svaka web stranica ima gumbe za lajkanje i dijeljenje , što znači da vas Facebook može pratiti putem vašeg računa”, objašnjava Stamenković.

Je li (samo) novac važan?

Facebook zarađuje od oglasa i oglasa na svojim stranicama, a zarađuje i Google putem svojih stranica oglasa ili putem sponzoriranih rezultata pretraživanja (Google Ads). Također, na YouTubeu nema više videozapisa bez barem jednog oglasa. Facebook navodi da se gotovo dvije milijarde ljudi diljem svijeta može dosegnuti putem njihovog programa za oglašavanje, pa je jasno da čak i nekoliko sati nedostupnosti ovih usluga znači milijune ‘nedostavljenih’ oglasa i oglasa, koji su, naravno, već bili plaćen.

Sam Mark Zuckerberg u tih je nekoliko sati izgubio sedam milijardi dolara osobnog bogatstva, a dionice tvrtke na burzama pale su za 4,8 posto. Također postoji veliko nezadovoljstvo velikih dioničara tvrtke, koji već dugo vjeruju da Zuckerberg kao predsjednik uprave svojim potezima šteti rastu poslovanja.

A što bi korisnici učinili da Facebook, Instagram i WhatsApp ‘nestanu’ na duže vrijeme? Naravno, postoji niz drugih, sličnih platformi – Twitter, LinkedIn, Badoo, Telegram, Signal, Viber te iznimno popularan TikTok. Međutim, ništa od ove mreže nema integracija. Facebook je toliko duboko povezan s drugim uslugama, kao što je Messenger, i s gotovo svakom većom web stranicom na Internetu, da njegovo odsustvo, poput domina, ‘uništava’ stotine drugih usluga. Imate novi YouTube video – gdje ćete ga podijeliti? Imate stotine, možda tisuće fotografija na Instagramu – sada su nedostupne.

Dio našeg života

Pad Facebooka uvelike je utjecao na veliki broj manjih medija, kako u svijetu, tako i u regiji. Velika većina njih djelomično ili u cijelosti oslanja se na Facebook za interakciju s čitateljima i razmjenu vijesti i sadržaja.

Akademska umjetnica Zorana Jovanović kaže da su ove društvene mreže doista postale dio naših života.

„Naravno, nestanak društvenih mreža utjecao bi na našu svakodnevicu, s nekima više, a s nekima manje. Prednost društvenih mreža je što možemo biti u kontaktu sa svojim prijateljima, posebno onima koji žive u inozemstvu. U kontaktu sam s mnogim prijateljima i kolegama putem društvenih mreža pa bi njihov nestanak uvelike zakomplicirao tu komunikaciju ”, kaže Jovanović.

Sličnog je mišljenja i profesorica i spisateljica Branka Marković koja smatra da su društvene mreže promijenile način na koji razmjenjujemo informacije, ali i doživljavaju svijet oko nas.

„Kultura je riječ koja je uvijek imala različita značenja i tumačenja. Međutim, to se svodi na jedno – poboljšanje, stvaranje civiliziranijeg društva, pa čak i svijeta. Kultura se kao način života mijenja s vremenom i uvjetovana je tendencijama društva i stvarnosti ”, kaže Marković.

Nažalost, dodaje, “danas smo prisiljeni kulturu pratiti putem interneta i društvenih mreža, poput Facebooka, u ovom ili onom obliku, nedodirljivom srcem i okom ispravno – uživo”.

„Naravno, iskustvo svake umjetnosti umanjuje nedostatak te stvarnosti i nemogućnost da se ona doživi uživo, svim osjetilima. Ona mijenja oblik i značenje na društvenim mrežama, te postaje manje vrijedna i neopipljiva ”, smatra Marković.

Kompromitirajuće svjedočenje pred Kongresom

Samo dan prije pada Facebooka u američkim medijima pojavilo se svjedočanstvo Frances Haugen, bivše zaposlenice ove tvrtke. Bila je na visokom položaju u tvrtki, te sama bliska suradnica Zuckerberga.

U svom svjedočenju pred kongresnim odborom, Haugen je izjavila da “Facebook ima takav način rada, u kojem softver i algoritmi uvijek promiču negativne sadržaje, tako da korisnici mogu provesti što više vremena na mreži i unutar aplikacije”.

“Sadržaj je razvrstan prema količini korisničke interakcije, što u praksi dovodi do najraširenijih zapaljivih i šokantnih postova. Javnost zapravo ne zna tko u tvrtki odlučuje što će biti na vašim ekranima “, dodala je.

Tvrtka je, naravno, odmah odbacila takve navode, navodeći kako su im “korisnici na prvom mjestu od samog početka rada mreže”.

S druge strane, Mark Zuckerberg i dalje je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu – procjenjuje se da trenutno ima 118 milijardi dolara osobnog bogatstva.