31. obljetnica zločina Armije BiH
U utorak 16. travnja, u Trusini pokraj Konjica, u župi Vrhbosanske nadbiskupije Podhum-Žitače, obilježena je 31. obljetnica ubojstva 23 Hrvata katolika toga kraja koje su počinili vojnici Armije BiH.
U nazočnosti rodbine ubijenih osoba i drugih vjernika, njih oko 150, obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i molitvom ispred spomen-obilježja, a zatim je služena misa u župnoj crkvi Sv. Ante koji je predvodio župnik u župama Presvetoga Srca Isusova Obri i Sv. Ilije proroka Solakova Kula vlč. Marin Marić uz koncelebraciju petorice svećenika među kojima i domaćeg župnika fra Ivice Karatovića.
U prigodnoj propovijedi don Marin je istaknuo kako je hrvatski narod kroz svoju burnu povijest uvijek bio na nekoj kušnji, kao i njegovi vjerski i nacionalni predstavnici. „Ova zemlja u kojoj živimo nije ništa drugo nego prostor kušnje. A kušnja je sve ono što se protivi našoj naravi, dakle, sve ono što nam nanosi bol i patnju. Ovaj naš život nije ništa drugo nego jedna stalna borba. A u svakoj borbi možeš biti pobjednik ili poražen. U kušnji možeš biti svet, a možeš se okrenuti i protiv Boga. Zato su nam kušnje potrebne i dobre za naš život“, posvijestio je propovjednik naglašavajući kako je u kušnjama važno ostati vjeran Bogu.
Objasnio je među ostalim kako „teška i krvava bijaše naša prošlost i trebalo bi nam mnogo vremena kako bismo izlistali njezine stranice“. „Naš napaćeni narod je kroz svoju povijest bio pretplaćen za tamnice i razne kazamate“, kazao je don Marin pojasnivši kako su mnogi u tim tamnicama proveli teške godine i umirali, a sve kako bi mogli pokazati svoju vjersku i nacionalnu pripadnost, odnosno ono što bi trebala jamčiti osnovna ljudska prava.
Podsjetimo, među ubijenima 16. travnja 1993. najviše je civila koji su ubijeni na različitim lokacijama, te pripadnika HVO-a. Oni su:
- Jure (ime oca Ante) Anđelić, 1926.
- Ante (Tadija) Anđelić, 1972.
- Andrija (Ilija) Drljo, 1947.
- Franjo (Ilija) Drljo, 1942.
- Ante (Jozo) Drljo, 1936.
- Ivan (Pero) Drljo, 1939.
- Kata (Ivan) Drljo, 1937.
- Kata (Mićo) Drljo, 1918.
- Tomo (Andrija) Drljo, 1926.
- Anđa (Juro) Ivanković, 1936.
- Ilija (Ante) Ivanković, 1936.
- Smiljko (Mirko) Krešo, 1940.
- Ivica (Jure) Krešo, 1935.
- Veljko (Andrija) Krešo, 1934.
- Stipe Mandić, 1923.
- Branko (Andrija) Mlikota, 1925.
- Nedjeljko (Marko) Krešo, 1953.
- Pero (Smiljko) Krešo, 1961.
- Stipo (Pero) Ljubić, 1961.
- Milenko (Stipe) Mandić, 1961.
- Željko (Slavko) Blažević, 1965.
- Ivan (Andrija) Drljo, 1971.
- i Zdravko (Ivan) Drljo, 1962.
Za zločine je osuđen zamjenik zapovjednika postrojbe Zulfikar Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora te pripadnici te postrojbe: Edin Džeko, Nedžad Hodžić i Mensur Memić na 13, 12 i deset godina. Nakon priznanja krivice Rasema Handanović dobila je kaznu od 5,5 godina zatvora.
Za isto je nedjelo suđeno i Zulfikaru Ališpagi, ali je navodno zbog njegova zdravstvenog stanja suđenje bilo prekinuto. Nakon više od četiri godine od posljednjeg ročišta i 13 godina od podizanja optužnice, suđenje Ališpagi nastavljeno je 13. veljače 2024.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
Fokus Bunoza i Pepić: Hrvati su predvodnici stabilizacije BiH
Govor američke veleposlanice Dorothy Shea u Vijeću sigurnosti UN-a označava povijesnu prekretnicu – Washington više ne želi “graditi nacije”.
U Čitluku pokopan fra Petar Krasić: Hercegovina se oprostila od ikone Blidinja