Stanovnici Grenlanđana danas će gaziti po snijegu i ledu kako bi glasali na izborima koji bi se mogli pokazati kao jedni od najznačajnijih u povijesti arktičkog otoka, najvećeg na svijetu, piše Politico.
Usred opetovanih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland, birači na samoupravnom danskom teritoriju biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela Inatsisartut, kao što to čine svake četiri godine.
Ovoga puta riječ je o egzistencijalnim pitanjima, mjestu Grenlanda u svijetu, uključujući treba li ostati dio Danske, tražiti neovisnost ili uspostaviti bliže veze s velikim silama poput SAD-a i Europe.
“Političarima nije jasno što je zapravo neovisnost”, rekla je Masaana Egede, glavna urednica grenlandskog dnevnika Sermitsiaq, u videokonferenciji s novinarima iz cijelog svijeta prošlog tjedna.
“Je li to ekonomska neovisnost? Samo osjećaj neovisnosti? Uspostavljanje vlastitih granica?” – pita Egede. “Puno pričamo o tome jer budi emocije u nama. “Želimo neovisnost, ali svatko ima vrlo različitu definiciju neovisnosti”, kaže.
Egede, koji je polubrat grenlandskog premijera Mute Egedea, objašnjava da postoje 32 područja u kojima Danska još uvijek odlučuje u ime Grenlanda.
“Recimo da preuzimamo jedno područje godišnje, svejedno bi nam trebale 32 godine da doista postanemo neovisni”, rekao je.
Trenutačno je stranka s najviše mjesta u parlamentu inuitska stranka Ataqatigiit ili “Zajednica naroda”. Vlada zajedno s koalicijskim partnerom Siumutom, što znači “Naprijed”.
Obje stranke zagovaraju neovisnost i obećale su održavanje referenduma o odcjepljenju otoka od Danske, ne navodeći kada će to biti.
Prema sporazumu s Danskom iz 2009., Grenland može legalno proglasiti neovisnost, ali tek nakon održavanja referenduma. Iako postoji široka potpora punom suverenitetu Grenlanda, neki nisu sigurni što bi to značilo za obranu i gospodarstvo otoka ako krene samostalno oblikovati vlastitu budućnost.
‘Silom ili milom’
Više od 2 milijuna četvornih kilometara površine Grenlanda ispunjeno je golemim prostranstvima neiskorištenih prirodnih resursa, uključujući vrlo vrijedne minerale, dok na otoku živi samo oko 60 000 stanovnika.
Zato se Donald Trump okomio na Grenland, nazivajući njegovo stjecanje “apsolutnom nužnošću”. Odbio je isključiti korištenje vojne sile ili ekonomske prisile da se to učini. Prošlog je tjedna rekao da će SAD dobiti “na ovaj ili onaj način”. Zatim je naveo prijetnje Kine i Rusije koje su sve više fiksirane na Arktik.
No, aspiracije ambicioznog američkog predsjednika nisu jedina sigurnosna prijetnja Grenlandu. Naime, neovisnost bi značila i veliku rupu u otočkom proračunu bez godišnje subvencije od 500 milijuna dolara koju daje Danska, a plaća sustav socijalne skrbi skandinavskog tipa. EU također šalje sredstva Grenlandu, iako otok nije član tog političkog bloka.
Ipak, antikolonijalni osjećaji su jaki. Premijer Egede, vođa stranke Inuita Ataqatigiita, iskoristio je svoje novogodišnje obraćanje kako bi izjavio da je “vrijeme da poduzmu sljedeći korak za našu zemlju” i da se Grenlanđani oslobode “okova kolonijalnog doba”.
Grenlandski zakonodavci usprotivili su se rudarskim projektima koje podupire EU jer se nalazišta rijetkih zemalja nalaze unutar izvora urana. Rasprava o tome može li rudarstvo otvoriti put neovisnosti širenjem niza aktivnosti koje čine grenlandsko gospodarstvo dominirala je posljednjim izborima 2021. i dovela do pobjede Inuita Ataqatigiita nakon što je stranka podržala zabranu iskopavanja urana. To je rezultiralo obustavom projekata rudarenja rijetkih zemalja do danas.
No pitanje iskopavanja urana nije bila glavna tema ove izborne kampanje. Nije čak ni bilo riječi o tome treba li poticati turizam ili pomorstvo, unatoč činjenici da bi i te aktivnosti mogle pomoći financiranju neovisnog Grenlanda. “Pitanje neovisnosti zauzelo je toliko prostora”, objašnjava urednik Egede, da je istisnulo raspravu o grenlandskom gospodarstvu, koja bi inače “bila vrlo, vrlo velik dio izbora.”
Dok je Trump tijekom svog predsjedničkog obraćanja prošlog utorka obećao da će arktički otok učiniti “bogatim”, velika većina Grenlanđana, oko 85 posto, protivi se ideji da oni postanu dio Sjedinjenih Država, prema anketi provedenoj u siječnju.
Kakav god bio ishod izbora, odluka Grenlanđana će izazvati valove koji će se talasati preko mora daleko izvan njihovih ledenih obala.
______________________
* Mišljenja iznesena u sadržaju,tekstu,kolumni i komentarima osobna su mišljenja njihovih medija,autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala HB.hteam.org
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti HB.hteam.org i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
⬇️Što vi mislite o ovoj temi?⬇️
⬇️Sviđa ti se ovaj članak,pročitaj? Podijeli ga.⬇️
Imate priču? Javite nam se na HB.hteam.org@gmail.com
More Stories
EKSPLOZIJA AFERE U SKIJAŠKOM SAVEZU: Cure imena i iznosi s Pavlekove liste za crni novac
Dok hrvatska mladost slavi, rigidna ljevica u njoj vidi samo „fašizam“ i „poluobrazovanost“
KRVLJU I JEDINSTVOM STVORENA JE DOMOVINA: Dok se u Kumrovcu klanjaju diktatoru, Hrvatska pamti žrtve komunističkih zločina