HB.hteam.org

Portal hrvata HB

Macron pritišće muslimanske lidere da prihvate „vrijednosti Republike“

Sponzorisano

Nakon nekoliko islamističkih napada u Francuskoj tijekom 2020., predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od muslimanskih lidera u toj zemlji da potpišu „povelju vrijednosti Republike“ pristajući da odbiju islam kao politički pokret.

Prema BBC-u Macronova predložena povelja dio je šire vladine strategije za suzbijanje stranog utjecaja te sprečavanje nasilja i prijetnji ekstremista.

Otkako je 2017. izabran za francuskog predsjednika, Macron je isticao potporu sekularnoj vladi i kritizirao ono što naziva „islamističkim separatizmom“, potičući muslimane da se integriraju u francusko društvo, navodi CNA.

U povelji će, uz ostalo, stajati da je islam religija a ne politički pokret.

Članovi Francuskoga vijeća muslimanske vjere (CFCM) složili su se u studenom da formiraju nacionalno vijeće imama, a CFCM će se ovog tjedna sastati s Macronom kako bi razgovarali o predloženoj povelji. CFCM će biti zadužen za akreditaciju imama.

Inače, Francuska je dom najvećoj muslimanskoj manjini koju čini, oko 5 milijuna ljudi, u zapadnoj Europi.

Rasprava o povelji i „francuskim vrijednostima“ koju sadrži, nastavlja se nakon najmanje tri islamistička teroristička napada tijekom 2020. godine.

Niz terorističkih napada

Podsjećamo, sredinom listopada muslimanski učenik odrubio je glavu učitelju Samuelu Patyu nakon što je Paty svom razredu pokazala karikature proroka Muhameda.

Svjedoci su rekli da je osumnjičeni Abdoullakh Abouyedovich Anzorov uzvikivao „Allahu akbar“ dok je ubio Patya u blizini srednje škole u kojoj je predavao. 18-godišnjeg ruskog državljanina čečenskog porijekla policija je ustrijelila nedugo nakon ubojstva.

Javne škole u Francuskoj minutom šutnje odale su počast Paty 2. studenoga, a neke su škole održale raspravu o slobodi izražavanja.

Rasprave o slobodi izražavanja dovele su do policijske istrage najmanje 17 maloljetnika, od kojih je jedan katolik, izvijestio je New York Times.

Ministarstvo pravosuđa priopćilo je kako je 14 maloljetnika saslušano u policijskim postajama ili zadržano u pritvoru. Također, obitelji nekih od njih su ispitivane o njihovoj vjerskoj praksi.

Jedan 16-godišnjak u blizini Marseillea uhićen je zbog toga što je nastavio slušati glazbe u slušalicama tijekom minute šutnje.

Drugi islamistički napadač ubio je, 29. listopada, troje ljudi unutar crkve Notre-Dame u Nici. Policija je pucala i uhitila počinitelja Brahima Aouissaouija koji je u Europu stigao krajem rujna, najprije na talijanski otok Lampedusu a potom se prebacio u Francusku.

Istoga dana u Montfavetu, blizu Avignona, muškarca koji je mahao pištoljem i prijetio policija je ubila dva sata nakon napada u Nici. Radio postaja Europa 1 navela je da je muškarac također vikao „Allahu Akbar“.

Mohammed Moussaoui, predsjednik CFCM-a, osudio je teroristički napad i zatražio od francuskih muslimana da otkažu svečanost Mevluda, tj. proslavu Muhamedova rođendana, 29. listopada, „u znak žalosti i solidarnosti sa žrtvama i njihovim najmilijima“.

Anti-radikalizacijska legislativa

Nakon napada Macron je naložio opsežnu anti-radikalizacijsku legislativu, o čemu će se raspravljati u francuskom kabinetu 9. prosinca. Među odredbama je i zakon o ograničenju kućnog obrazovanja.

Ostale odredbe zakona uključuju strože kazne za one koji upućuju prijetnje javnim dužnosnicima na vjerskoj osnovi; proširivanje nacionalnih identifikacijskih brojeva – koje većina školaraca u Francuskoj već ima – na one koji se školuju od kuće kako bi se osiguralo da učenici pohađaju školu; i zabrana dijeljenja osobnih podataka koji onima koji nekomu žele nauditi omogućuju da ih pronađu – praksa poznata u SAD-u kao „doxxing“.

Koncept laïcité, odnosno sekularizma, bio je sastavni dio francuskog zakona od 1905. U to je vrijeme Treća Republika službeno uspostavila državni sekularizam, što je uzrokovalo kasniji protukatolički val, koji je uključivao i kraj vladinog financiranja vjerskih škola, obvezni građanski brak i uklanjanje kapelana iz vojske.

Načela laicizma evoluirala su tijekom godina kako bi se primijenila na privatna lica, kao i na vlasti, a posljednjih desetljeća primjenjuju se na muslimanke koje javno nose hidžabe ili drugu vjersku nošnju.

Tijekom ljeta 2016. Državno vijeće, najviši francuski upravni sud, presudio je da je zabrana burkinija u gradu Villeneuve-Loubet „ozbiljno i očito ilegalno kršila temeljne slobode“, uključujući slobodu vjerovanja.

Također, ista je instanca 30. studenoga presudilo da je predloženo ograničenje na 30 osoba koje mogu sudjelovati na misi i drugim oblicima javnog bogoslužja „nesrazmjerna“ vladina mjera te se mora izmijeniti do 2. prosinca.

Katolički biskupi u zemlji pozdravili su odluku 29. studenoga, rekavši u izjavi da je „razlog prepoznat“.

Francuska je od 2015. pretrpjela više od deset islamističkih terorističkih napada, uključujući napad na redakciju Charlie Hebdo u siječnju 2015., te niz koordiniranih napada u Parizu tijekom studenog 2015. u kojima je ubijeno najmanje 130 ljudi, a za što je odgovornost preuzela Islamska država.

Ocu Jacquesu Hamelu pristalice ove terorističke organizacije odrubili su glavu dok su slavio misu 26. srpnja 2016.

Nakon Patyjeva ubojstva ove godine, vjerski vođe okupili su se kod spomen obilježja Hamellu i položili vijenac u Patyjevu čast.

U Engleskoj je pak više katoličkih biskupa izrazilo zabrinutost da bi vladin napor za „britanskim vrijednostima“ u školama, namijenjen suzbijanju islamističkog ekstremizma, mogao umjesto toga naštetiti iskrenim vjernicima i opteretiti katoličke škole.

 

hb.hteam.org

Ostavite facebook komentar

About The Author