STATUS QUO SE NASTAVLJA Izetbegović, Dodik i Čović bez učinkovitog pritiska neće riješiti ništa

Pregovori o promjenama izbornog zakona BiH su blokirani i do sada nisu dali nikakve rezultate, izjavio je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović dodajući kako on i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović taj problem neće moći sami riješiti.
– Uvjeren sam da ovo (pregovori) sa mnom i sa Čovićem ne može uspjeti – izjavio je Izetbegović.

Lideri SDA i HDZ BiH u lipnju prošle godine su potpisali sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar kojim su se istodobno obvezali na međustranačke pregovore čiji je cilj promijeniti izborni zakon BiH kako bi se provelo pet presuda Europskog suda za ljudska prava te presuda Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”.

Bez pomaka

Za sada nikakvog pomaka nema, a po najnovijim događajima teško je očekivati da se išta ozbiljnije u skorije vrijeme dogodi.
Presude Europskog suda obvezale su BiH eliminirati odredbe izbornog zakone koje građane diskriminiraju temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta a presuda u slučaju “Ljubić” odnosi se na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH kako bi on održavao autentične interese naroda iz kojega se zastupnici biraju.
Dvije stranke i njihovi lideri održali su nekoliko sastanaka na kojima su pokušali približiti stajališta no Izetbegović sada kaže da u njegovoj komunikaciji s Čovićem nema nikakvih pomaka pa ni izgleda da se postigne dogovor sve dok dvije strane postavljaju kategoričke uvjete kako je to sada slučaj.
– Mi nećemo da nama Čović i HDZ kažu da nećemo dobiti novu vladu Federacije BiH i Ustavni sud dok oni ne dobiju novi izborni zakon, izjavio je Izetbegović te potvrdio kako SDA ne odustaje od svog zahtjeva da se uloga Doma naroda u Federaciji BiH promijeni i da to tijelo postane nalik na Vijeće naroda u Republici Srpskoj koje ima ovlasti odlučivati samo o pitanjima koja se odnose na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa.
Izetbegovićevo je stajalište kako se stoga format pregovora mora promijeniti te da u njih valja uključiti predstavnike svih vladajućih i oporbenih stranaka.
– I Čović i Komšić i Dodik, svi se moramo dogovoriti. Ne mogu dvojica raditi posao koji trebaju raditi desetorica, kazao je predsjednik SDA koji tvrdi kako je upravo to ono što sada predlažu SAD i Europska unija u komunikaciji s političarima u BiH.

HNS ‘brani’ EU i SAD od Komšića

Upravo je postupke veleposlanika SAD-a i Europske unije u svom non-paperu upućenom u Bruxelles i New York na svojevrstan način osudio član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji  se osvrnuo na trenutne procese u BiH. U pismu se, između ostalog, osvrnuo na pritisak Rusije na Bosnu i Hercegovinu, miješanje susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije na BiH kroz političke stranke HDZ i SNSD, o očekivanjima i poteškoćama u dosadašnjim procesima.
– Zabrinjavajući je nivo servilnosti Misije EU u Bosni i Hercegovini prema zahtjevima koji dolaze iz SNSD-a (Dodik) i HDZ-a (Čović) na način da se traži prostor da se njihovim zahtjevima udovolji iako takvi zahtjevi nisu na liniji jačanja državnih institucija niti u donošenja odluka u korist svih građana Bosne i Hercegovine, te skoro nikakva komunikacija za političkim strankama koje zagovaraju građanski koncept ili jednakopravnost svih građana u skladu sa Mišljenjem Europske komisije – posebno je istakao u poprilično dugom pismu.
Potpuno očekivano uslijedio je i odgovor iz Hrvatskog narodnog sabora koji je osudio Komšićevo pismo.
– Optužbe o pristranosti, neodlučnosti, političkom podilaženju i nemaru diplomatsko su sramoćenje BiH na europskoj i svjetskoj razini, ali i pokazatelj nervoze pošiljatelja, koji je u međunarodnim krugovima poznat kao još jedan Sejdo Bajramović ili uzurpator prava hrvatskog naroda u BiH, i to u situaciji kada se intenzivno radi na donošenju izmjena Izbornog zakona BiH koje neće pogodovati, prije svega, uzurpatorima hrvatskih mjesta niti će bilo kojeg žitelja BiH ostaviti u diskriminacijskom položaju – naveli su iz HNS-a te osudili, kako tvrde, „deplasirane klevete na međunarodne partnere i dužnosnike te odbacili grube neistine o stanju i ulogama unutar BiH.“

‘Iscurio’ prijedlog HDZ-a BiH

U međuvremenu , u ponedjeljak je u javnost „iscurio“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona. U tom prijedlogu najvažniji dijelovi su promjene u načinu izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i biranja izaslanika u Dom naroda Federacije BiH.
Po HDZ-ovom prijedlogu dva člana Predsjedništva BiH birala bi se kao i do sada iz Federacije BiH, a jedan iz Republike Srpske. U tom smislu predstavnici HDZ-a predložili su dva modela.
Prema prvom “teritorijalnom principu” unutar Federacije BiH formirale bi se dvije izborne jedinice, prva od većinski bošnjačkih žuapnija ili općina, a druga od većinski hrvatskih. Birači koji žive u “mješovitim” županijama ili općinama bi se odredili u kojoj od dvije izborne jedinice žele glasovati. Entitet Republika Srpska bio bi zasebna izborna jedinica, iz koje bi se birao jedan član Predsjedništva.
Po drugom predloženom modelu, odnosno “neteritorijalnom principu” (praktično ‘nacionalnom’) biranja članova Predsjedništva BiH, birači bi, u skladu sa svojim nacionalnim izjašavanjem na popisu 2013. godine, birali člana Predsjedništva iz reda Hrvata, Srba i Bošnjaka.
Izbor zastupnika u Dom naroda Federacije BiH HDZ želi riješiti na način da se uvede prag od 5% za svaku županiju unutar FBiH, dok bi sam broj zastupnika unutar svakog etničkog kluba Doma naroda FBiH ostao isti (17).
Postotak bi se odnosio na broj pripadnika jednog naroda unutar jedne županije u odnosu na ukupan broj pripadnika tog istog naroda u Federaciji BiH. Županije u kojima jedan narod ne bi činio više od 5 posto ne bi mogli birazi zastupnike unutar kluba te etničke zajednice u Domu naroda Federacije BiH.
U praksi bi to značilo da Unsko-sanska, Tuzlanska, Bosansko-podrinjska i Sarajevska županija ne bi mogla izabrati nijednog Hrvata u Dom naroda FBiH. Posavska, Bosansko-podrinjska, Zapadnohercegovačka županija i Kanton 10 ne bi mogli izabrati nijednog Bošnjaka u Dom naroda FBiH, a isto tako Posavska, Bosanskopodrinjska, Zapadnohercegovačka županija ne bi mogla izabrati nijednog Srbina u Dom naroda FBiH.
U prijedlogu HDZ BiH ostavljaja mogućnost da županije koji nemaju nijednog predstavnika unutar pojedinog kluba, biraju jednog zajedničkog izaslanika.

Bez pritiska nema ni rješenja

Međutim, s obzirom na ovakav prijedlog potpuno je jasno da on nikako ne rješava presudu Sejdić – Finci niti ostale presude Europskog suda za ljudska prava, a zadire u određena pitanja koja nisu predmetom nikakvih presuda. Na ovaj način, s obzirom i na Dodikove neracionalne pozive na mirne razlaz u BiH i formiranje faktički tri nacionalne države više je nego jasno da vladajući trojac bez ogromnog pritiska Međunarodne zajednice u BiH neće ništa riješiti.

U upornom poređenju situacije sa ‘mostarskim sporazumom’ mnogi previđaju činjenicu da je Europski sud za ljudska prava, za razliku od ostalih presuda, dao nalog Ustavnom sudu BiH da riješi ‘mostarsko’ pitanje ukoliko lideri ne implementiraju presudu koju je dobila Irma Baralija. Takvog ‘pritiska’ kada su u pitanju prijašnje presude – jednostavno nema. A zbog toga- očigledno nema ni dogovora ni suvislih rješenja.

 

 

hb.hteam.org