HB.hteam.org

Portal hrvata HB

PREDSJEDNIK USTAVNOG SUDA BIH Mato Tadić: Jedina stvar u kojoj sam zadovoljan Daytonom je ta da je zaustavio rat

Sponzorisano

 

Svaka institucija koja radi ovako odgovoran posao kao što mi radimo uvijek može bolje i više, rekao je Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH.

– Nisam nezadovoljan, ali da može bolje i više sigurno može i mi činimo napore da to bude bolje i više. Mi, prije svega, računamo na ono što trebamo odgovoriti našim građanima. To je u pogledu zaštite ustavnih prava i ljudskih prava koja su u našoj nadležnosti, kao i šire kada su u pitanju ustavni sporovi koji se pokreću pred Ustavnim sudom. Za građana je bitno da on dobije odluku na svoj zahtjev, na svoj predmet koji se nađe pred nama što brže, u što kraćem roku i normalno da je što kvalitetnija odluka. – kazao je Tadić za FTV.

 

Pojašnjava da Ustavni sud nema nijednog predmeta starijeg od godina dana kada su u pitanju tzv. U predmeti.

– U predmetu su oni predmeti gdje se pokreću ustavni sporovi, a to su zahtjevi za ocjenu ustavnosti nekog zakona ili ustavni sporovi koji nastanu između institucija BiH i entiteta ili među dva entiteta. Takvih predmeta nije puno, nažalost. Međutim, druga vrsta predmeta, tzv. apelacija, a građani sve svrstavaju pod apelacije. Takvi predmeti trenutno pred Ustavnim sudom su najduži predmeti – istaknuo je.

Odluke Ustavnog suda

Tadić ističe da svaka odluka Ustavnog suda ima svrhu da se implementira.

– Ako se ne implementira onda je to golo pravo, samo na papiru. Nažalost, imamo neimplementiranih odluka. Prvo moram reći da se najveći dio odluka implementira. Kada su u pitanju predmeti, dakle ove ocjene ustavnosti i ustavni sporovi, takvih imamo osam trenutno neimplementiranih u cjelosti i jedna koja je djelimično neimplementirana. Od tih osam, četiri se odnose na Parlamentarnu skupštinu BiH koja nije implementirala odluke Ustavnog suda, a četiri na Parlament FBiH. Deveta je djelomično implementirana, a odnosi se na Izborni zakon i Statut Mostara – kazao je.

Navodi da neimplementacija odluka Ustavnog suda nije dobra i da u normalnoj državi, vladavini prava, odluke sudova generalno, a pogotovo Ustavnog suda se implementiraju, ne komentiraju nego se izvršavaju.

– To je, na neki način, i nepoštivanje Ustavnog suda. Ne mislim da je to direktno upereno protiv nekoga u Ustavnom sudu, nego je to jednostavno naša pravna kultura, a i politička. Neimplementacija odluka nas vrijeđa. Ja sam nedavno imao susrete i sa gospodim Schmidtom, sa Sattlerom i ja sam im rekao vi inzistirate na izvršenju odluka Europskog suda, što ja strašno podržavam, ali morate inzistirati i na izvršenju odluka. Rekao sam da ste više izvršavali, inzistirali na izvršenju naših odluka neke odluke pred Europskim sudom se uopšte ne bi našle. Npr. Baralija. Normalno oni kažu mi inzistiramo na izvršenju i jednih i drugih odluka. Kad su u pitanju naše odluke one nemaju službenog nekoga ko se stara o njihovom izvršenju. U Ustavu piše da su naše odluke konačne i obavezujuće i to bi trebalo za normalno pravo, za normalnu vladavinu prava biti svetinja donesena, izvrši je, slagao se ili ne s njom. Onda smo mi u našem Kaznenom zakonu na svim razinama uveli da je neizvršenje odluka Ustavnog suda kazneno djelo. I mislili smo da će time biti nekako osiguran postupak izvršenja i da će se realizirati.”

O stranim sucima

Ističe da nitko nikada dosad nije odgovarao za neizvršenje odluke Ustavnog suda, iako krivično djelo postoji.

O kritikama da je Ustavni sud BiH politički sud, pristrasan sud kaže da to energično odbacuje.

– Ustavni sud djeluje profesionalno, u skladu sa Ustavom i pravilima koja su donesena i po kojima radimo. Po meni je bitno da svaki sudac, bez obzira iz kojeg je naroda i odakle dolazi, djeluje u osobnom integritetu. Da profesionalno djeluje. To što netko nije zadovoljan nekom odlukom, to je potpuno druga stvar.”

Na pitanje postoje li politički pritisci odgovara:

– Izravno ne. Ja nemam političkim pritisaka. Nije se nijedan od sudaca žalio da ima političke pritiske. Mi bismo mogli reći da su politički pritisci ono što čujemo u javnosti.

Kada je riječ o stranim sucima u Ustavnom sudu BiH, Tadić ističe da su to izvrsni suci.

– To su suci sa integritetom, profesionalnošću do maksimuma. Mi ih trenutno imamo dva i treći koji je imenovan i koji će za dvadesetak dana stupiti na dužnost. Sve troje njih su bili prije toga suci Europskog suda za ljudska prava. Mi nikakvih problema s njima nemamo u smislu komunikacije, u smislu odnosa. Činjenica je da oni sudjeluju u vrlo, vrlo malom broju, za posljednjih 11 godina 0,92%. Oni ne borave u BiH, samo povremeno dolaze. Mi njih u cjelosti financiramo. Oni svih 12 mjeseci primaju potpuno istu plaću kao domaći sudac.

Nisam zadovoljan Daytonskim sporazumom

Navodi da je Ustav BiH taksativno napisao 10 nadležnosti institucija BiH.

– Dalje je rekao šta je sve nadležnost institucija entiteta. Ali iza toga slijedi sljedeća odredba koja kaže da entiteti mogu prenijeti sve dok se dogovori i gdje je to neophodno i potrebno. I u niz oblasti su entiteti prenijeli, dogovorili se oko toga. Pitanje koje je sada aktualno, oko vraćanja nadležnosti itd., prije svega do sada se nije našlo pred Ustavnim sudom. Očekujem da će se takvih predmeta naći, sobzirom na nekakve korake koji se poduzimaju u tom smjeru. I naravno ne bih smio i ne bih mogao prejudicirati odluku Ustavnog suda.

Tadić pojašnjava da nadležnost implementiranja odluka Europskog suda za ljudska prava ima Vijeće ministara Europske komisije.

– Implementiranje se normalno transferira i treba da se implementira od strane institucija BiH. Većina tih odluka nije bila pred Ustavnim sudom, pa ni ta famozna Sejdić-Finci. Pred Ustavnim sudom je bio Pilav i Pudarić. S obzirom da se tim odlukama zadire u Ustav, ustavno uređenje onda to nije pozvan Ustavni sud. To su pozvani oni koji kreiraju, a to su politički faktori, a izmjena Ustava je nadležnost Parlamentarne skupštine BiH.

Smatra jednim velikim propustom Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i uopće Mirovne konferencije koja nije dodala 11 aneksa službenih još jedan aneks da će se nakon određenog vremena analizirati i sagledati implementacija Općeg okivrnog sporazuma za mir u BiH i eventualno predložiti dogradnja ili koraci koji bi bili poduzeti na boljoj i efikasnijoj implementaciji Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

– Ja sam s tim nezadovoljan. Inače nisam bio zadovoljan Daytonskim sporazumom, osim normalno jedne stvari koja je na prvom mjestu, a to je da zaustavi rat, da zaustavi ubijanja, rušenje. I to je dobro i to je postignuto. Međutim, izgleda da je u tom momentu sve dato na taj elemenat, zaustavljanje rata, ali da se nije razmišljalo dovoljno o funkcioniranju ovako postavljenog ustavno-pravnog uređenja i poretka u ovako složenim uvjetima. Dakle, ovo je fenomen ustavnog uređenja koje mi imamo.

Suradnja sa VSTV-om

Na pitanje treba li nam Vrhovni sud BiH, Tadić odgovara:

– Ja prije svega ne volim da se koristi termin Vrhovni sud. Smatram da treba postojati jedan sud na razini državi kao krovni sud koji mora biti iznad Suda BiH. i drugo, treba mu se dati mogućnost, pored toga što bi preispitivao odluke Suda BiH, da u određenim situacijama ima mogućnost i preispitivati, a time i harmonizirati sudsku praksu i nad odlukama entitetskih vrhovnih sudova. Nije bitno kako će se zvati, po meni je bitno koja mu je nadležnost.

Kada je riječ o reformi pravosuđa kaže da je to slaba izvedba dobrih ideja.

– Hvala Bogu da VSTV nema nikakve nadležnosti nad Ustavnim sudom BiH. Mi imamo dobru suradnju i sa VSTV-om, ali ja smatram da se išlo stihijski toj reformi pravosuđa u koje je jako puno uloženo. Išlo se sa nekim idejama koje su manje-više dolazile sa strane, a nisu bile prilagođene domaćem pravnom sustavu i domaćem stvarnom stanju. Reforme trebaju biti stalan zadatak – rekao je Tadić za FTV.

 

 Večernji list/https://www.vecernji.ba/HB.hteam.org.

Ostavite facebook komentar