Rodiljne naknade između potrebe i politike

Nakon što je vlast u Kantonu Sarajevo izmijenila zakon i od 1. siječnja ove godine omogućila svakoj rodilji godinu dana mjesečnu naknadu od 1.000 KM, javile su se nade, ali i upiti: što je s rodiljama u drugim dijelovima Federacije BiH?

Borba za natalitet i borba za ostanak ljudi u Bosni i Hercegovini je vjerovatno najveći izazov i ključno demografsko pitanje koje je godinama zanemareno, a problemi gurani pod tepih. Bez ljudi nema ni države, a ni vlasti niti opozicije. I potez iz Sarajeva je ocijenjen kao prvi, ali značajan korak u poboljšanju demografske politike, jer će umjesto nešto više od 200 KM, koliko su rodilje (nezaposlene) dobijale mjesečno (zaposlene su dobijale tek nešto više od toga), sada ta primanja iznositi 1.000 KM, godinu dana bez obzira na radni status.

Ipak, što je s drugim gradovima, drugim majkama i drugom djecom. Ko će brinuti za njihova prava i zaštititi ih od diskriminacije i poručiti kako nisu manje vrijedni. Potez iz Sarajeva razbudio je i najuspavanije i temu rodiljnjih naknada digao dosta visoko. Brzo je nametnuta priča kako cijela FBiH treba svakoj rodilji davati godinu dana 1.000 KM.

I svi se slažu kako novca ima, ali eto imaju neke zakonske prepreke koje treba ispoštovati. Oporba je počela pozivati vlast da s federalne razine ujednači primanja rodilja te da ona iznose 1.000 KM.

Odgovor federalne razine je stigao vrlo brzo u vidu optimistične poruke premijera Fadila Novalića kako će se uz žurno usvajanje zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom te usvajanje proračuna omogućiti da županije osiguraju svim rodiljama 1.000 KM. Na prvu sve djeluje idealno. Nakon ovog saopćenja Vlade FBiH čak su stigle pohvale pojedinih iz oporbe kako je to dobar potez. Ipak, nakon što su detaljno iščitali plan, optimizam je splasnuo, a nada data rodiljama svedena je na minimum.

Novca ima, samo je pitanje kako se on raspoređuje. Vlada FBiH u svom saopćenju nije rekla kako će izravno dati novac za rodiljne naknade, već je u jeku zakotrljane priče o potpori rodiljama samo predstavila scenarij kako se do toga može doći. Ali jedno je crtati scenarij, a drugo njegova realizacija.

Što Vlada FBiH poručuje?

Premijer Novalić, da pojednostavimo, poziva Parlament FBiH da žurno usvoji Prijedlog zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom kojim je predviđeno da se nezaposlenim rodiljama 12 mjeseci isplaćuje 300 KM, odnosno 30% od prosječne plaće u FBiH. Dakle, samo nezaposlenim. Potom Novalić poziva na usvajanje proračuna kojim su predviđeni transferi županijama u iznosu od 200 milijuna KM (koje županije dijele). Novalić tek predlaže županijama da iz tog novca koji dobiju kao pomoć FBiH izdvoje ostatak novca pa bi tako svaka županija svojim rodiljama, bez obzira na to jesu li zaposlene ili ne mjesečno (12 mjeseci) plaćao 1.000 KM.

I to u teoriji izgleda pitko, ali je u praksi vrlo teško provedivo. Prvo, Vlada FBiH svake godine transferira novac nižim razinama, ali županije taj novac koriste za razne stvari, popunjavanje proračunskih rupa, “reforme” i slično. Većina županija je u svojim proračunima vjerojatno već potrošila taj novac koji svake godine iščekuju. Ipak, sada ih Novalić poziva da taj novac koji dobiju od FBiH preusmjere u rodiljne naknade. I koliko će županija tako postupiti? Vjerovatno nijedna, jer Vlada FBiH ne može natjerati županije da nešto urade. Može ih samo pozvati, ali ako znamo financijski status pojedinih županija, takva ideja je teško provediva.

Drugim riječima, rodiljama širom FBiH je data nada, ali je realizacija te inicijative na dugom štapu. Tako je izvjesno kako će rodilje u FBiH još uvijek gledati političku borbu oporbe i vlasti i možda žaliti što nisu u Sarajevu.

hb.hteam.org