Masovna pogubljenja u Gospiću nastavljena su nakon kraja rata, a spomen-obilježje nikad nije postavljeno.
Na današnji dan, 04. travnja 1945., partizanska vojska ušla je u Gospić i pobila brojne hrvatske civile i vojnike za koje su procijenili da su tijekom Drugog svjetskog rata bili na strani neprijatelja. Iako brojka žrtava do danas nije precizno utvrđena, smatra se da je riječ o više stotina ljudi, pa se tako na dan tog masovnog krvoprolića obilježava Dan gospićkih žrtava.
Obzirom da su mnogi pokopani u neobilježenim skupnim grobištima i stratištima, ovaj partizanski zločin, poput većine drugih, nedovoljno je istražen, povijesno nedorečen i neprocesuiran. Ipak, činjenice govore da su gospićki civili i vojnici ubijani bez ikakvog suda i to strijeljanjem, klanjem i vješanjem.
Asfalt preko masovnih grobnica
Preko nekih grobišta izgrađena je cesta i javni WC, a preko masovne grobnice kraj groblja sv. Marije Magdalene je 2003. godine nanovo nanesen sloj asfalta. Dio žrtava bačen je u jame u koje se godinama bacalo smeće kao u Kosinju.
Tijela pobijenih Hrvata se nalaze po neobilježenim i neistraženim stratištima i skupnim grobištima koja su danas zarasla pod šumom i šikarom, a nalaze se u obližnjim mjestima i predjelima zvanim Divoselo, Imovina, Jasikovac, Korenica, Ljubovo, Smiljan, Široka Kula, pa čak i u Karlobagu. Osim toga, postoje stratišta preko rijeke Like kod Šikića, Rosića ogradi, Djedovici, u Mušaluku u Razvalama, jamu u selu Serdarima (prema Ljubovu).
Ministarstvo hrvatskih branitelja prošle godine na tom je području polučilo prve rezultate. Istražene su četiri lokacije – Lički Osik, predjeli Balatin i Vrištine, te Mušaluk, predjeli Klanac i Čanić Gaj, gdje su ekshumirani posmrtni ostaci 102 osobe. Pregledom koštanih elemenata nakon ekshumacije utvrđeno je kako se radi o posmrtnim ostacima osoba muškog spola, uglavnom u dobi od 20 do 45 godina, no ima i onih za koje je procijenjena dob od 16 do 20 godina. Kod određenog broja posmrtnih ostataka utvrđene su streljane ozljede.

More Stories
Pijetet žrtvama ubijenima bez suda, lišenima temeljnih ljudskih prava i dostojanstva i obveza čuvanja povijesne istine
DR. HERMAN VUKUŠIĆ: PISMO SANDRI BENČIĆ POVODOM OBLJETNICE BLEIBURGA
Presuda Travici otvorila stare rane: Vukelić žestoko udarila po nasljeđu komunizma i 1945.