6. svibnja 1737. – prva sjednica Sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu

Na današnji dan 1737. Hrvatski Sabor je prvi put zasjedao na današnjem mjestu pored crkve Svetog Marka na Gornjem gradu u Zagrebu.

Na tom mjestu ostao je do današnjeg dana kao simbol hrvatske slobode i samostalnosti.

Nije zasjedao (bio je nasilno ukinut od velikosrba) samo jedno vrijeme od 1918.-1942. i kao takav nikada nije potvrdio ulazak Hrvatske u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom koja je kasnije nazvana Jugoslavija.

Iako Sabor u Zagrebu zasjeda još od 13. stoljeća, sve do kraja 18. stoljeća nije bilo posebno namijenjene zgrade za održavanje sjednica nego su one održavane po kućama uglednika, u kraljevskom dvoru u Gradecu ili na biskupskom dvoru.

Još iste godine zgrada je stradala u požaru. Zidarski majstor iz Zagreba Matija Leonhart, iz temelja je projektirao tada kraljevinsku, odnosno saborsku palaču. Saborska je palača tada bila ne samo najveća, već i po vremenu gradnje i ljepoti, prva barokna palača u Gornjem gradu. Zgrada je bila dugačka 28, a široka 18,5 metara dok je sabornica (tada palača ili palatium), bila dugačka 18, a široka 6,5 metara.

Uz dvoranu za zasjedanje, u saborskoj su se palači nalazili uredi Sabora, arhiv sa znamenitom škrinjom privilegija Kraljevine, sud, spremište oružja, a u zgradi su se povremeno čuvali i topovi Vojne krajine kako bi se zaštitili od kiše. U dvorištu zgrade nalazili su se zatvori.

U novoj, ali još nedovršenoj zgradi namijenjenoj zasjedanjima Sabora, čuvanju arhiva, županijskim sudovanjima, te sudovanju Banskog stola, Sabor je prvi put zasjedao 6. svibnja 1737.

hb.hteam.org